Prikaz seizmiciteta i žarišnog mehanizma potresa u Petrinji. Izvor: gempa.de
Uvodno o potresima u Zagrebu i Petrinji
Tijekom 2020. godine, Hrvatsku je pogodio niz jakih potresa.
Potres u Zagrebu, 22.3.2020.
Prvi se dogodio u nedjelju, 22.3.2020. u Zagrebu kada je potres magnitude 5.5 u 6:24 minute pogodio glavni grad. Nakon njega je uslijedio niz naknadnih potresa (aftershock) od kojih je najjači, magnitude 5.0, uslijedio istog dana, oko pola sata kasnije – u 7:21 sati. U razdoblju od 5 dana koji su slijedili, zabilježeno je više od 200 potresa.
Epicentar glavnog zagrebačkog potresa se nalazio na koordinatama 45.85°N i 16.03°E s hipocentrom na dubini od oko 10 kilometara što ga svrstava u razmjerno plitke potrese.
Potresi u Petrinji, 28.12. i 29.12.2020.
Pred kraj godine, snažni potresi su pogodili područje Petrinje. Prvo je potres magnitude 5.0 je pogodio područje grada 28.12.2020. u 6:28 sati. Iako je u većini slučajeva očekivano kako nakon jačeg potresa slijedi niz slabijih (smirivanje tla, preraspodjela energije i stabilizacija), nažalost, područje Banovine je idućeg dana – 29.12.2020. u 12:19 sati pogodio još jači potres – magnitude 6.2. U ovom je slijedu događaja jačem potresu prethodio onaj slabiji (foreschock).
Epicentar potresa se nalazio u blizini mjesta Strašnik na koordinatama 45.40°N i 16.22°E, s hipocentrom na dubini od oko 10 kilometara.
Donji video prikazuje epicentre svih analiziranih potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca koje je objavila Seizmološka služba.
Uzroci potresa na području Hrvatske
Potresi općenito nastaju kao posljedica dinamike tektonskih ploča. Iako se sama Hrvatska ne nalazi na područjima kolizije ili razdvajanja velikih ploča, nalazimo se na području gdje Jadranska mikroploča utječe na potrese.Općenito gledano, potresi na području Hrvatske su primarno uzrokovani gibanjem Afričke ploče koja se pomiče prema sjeveru i podvlači se pod Euroazijsku ploču.
To je ujedno i glavni uzrok velike većina potresa na području Mediterana. Sama se Afrička ploča lagano rotira s okvirnom lokacijom pola rotacije na području Atlantskog oceana. Zbog ove rotacije dolazi do nabijanja Afričke ploče pod Euroazijsku pa je takva granica konvergentne prirode.
Postoji niz modela koji pokušavaju ocijeniti brzinu i dinamiku ove konvergencije. Prema NUVEL-1A modelu, brzina konvergencije je od oko 10mm godišnje na području istočnog Mediterana do oko 4mm godišnje na području zapadnog Mediterana.
Jadranska mikroploča
Glavni „krivac“ za potrese na području Hrvatske je naša Jadranska mikroploča. Nalazi se u dosta dinamičnom i složenom području između Alpa, Dinarskog gorja i Panonskog bazena. Ona se lagano rotira i podvlači se pod Dinaride što je glavnim uzrokom potresa na našem području. Osim samih potresa, upravo je izdizanje Dinarida vrlo živ i očit prikaz djelovanja ove dinamike ploča na našem području.
Paralelno s izdizanjem Dinarida, smanjuje se i područje Panonskog bazena koji je okružen Karpatima i Dinaridima, ugrubo oslikavajući područje na kojem je nekada postojalo Panonsko more.
Iako se dobar dio Hrvatske nalazi na seizmički aktivnim području, najveći izgledi za razorne potrese se nalaze na širem područja grada Zagreba, u okolici Rijeke te na samom jugu Hrvatske – u široj okolici Dubrovnika.
Model gibanja Jadranske mikroploče i nije sasvim poznat, ali je načelno opisan u prethodnom odlomku.
Upravo se ovo rotiranje i nabijanje Jadranske mikroploče prema području Panonskog bazena i samog Dinarskog gorja smatra glavnim uzrokom potresa na našem području.
Kompresija koju uzrokuje Jadranska mikroploča je izravan uzrok potresa na području Zagreba i Petrinje. Dodatni, regionalni stres je istaknut na području žumberačko-medvedničkog rasjeda, na sjeveru prema Ivanščici, a na sjeveroistoku prema području Kalnika.
Drugim riječima, stres koji nastaje kao posljedica podvlačenja Jadranske mikroploče na područje Panonskog bazena se prenosi i u unutrašnjost pa tako i prema području Zagreba, odnosno, Petrinje i Pokupskog.
Različiti tipovi rasjeda
Različite granice pojedinih ploča tvore i različite jakosti potresa. Primjerice, na divergentnim granicama potresi su plići i slabiji, na granicama koje su transformne naravi većina potresa je i dalje plitka do srednje duboka – ali – može biti razorna.
I, konačno, na konvergentnim granicama dolazi do dubokih potresa koji su i najrazorniji.
Općenito rasjede možemo podijeliti na tri kategorije. S obzirom na pritiske koji utječu na stvaranje rasjeda razlikujemo normalne, reversne i horizontalne.
Normalni i reversni rasjedi
Ova dva rasjeda karakterizira sličan mehanizam, ali se razlikuju u smjeru pomicanja.
Normalni rasjed (normal fauilt)
U slučaju normalnog rasjeda (normal fault), krovinsko krilo klizi niz podinsko po rasjednoj plohi (koja se još naziva i paraklazom).
Reversni rasjed (reverse fault)
U slučaju reverznog rasjeda (reverse fault), ponovno dolazi do klizanja, ali u ovom slučaju se krovinsko krilo izdiže iznad podinskog. Upravo je ovaj oblik rasjeda i njegov dinamike odgovoran za potres koji se u ožujku 2020. godine na području grada Zagreba.
Prema proračunima i na temelju žarišnog mehanizma potresa, može se zaključiti kako je potres na području Zagreba nastao oslobađanjem kompresijskog naprezanja u jezgri Medvednice. Glavna kompresijska os ima smjer pružanja SSZ-JJI po reversnom rasjedu koji se pruža smjerom ISI – ZJZ.
Horizontalni rasjed (strike-slip fault)
Horizontalni rasjedi (strike-slip fault) su nešto rjeđi za područje Hrvatske. Također ih nazivamo i rasjedima s pomakom po pružanju. Karakterizira ih uzdužno pomicanje krila rasjeda duž rasjedne plohe (paraklaze).
Ovaj tip rasjeda je odgovoran za katastrofalan potres koji je pogodio područje Petrinje, Pokupskog, Gline…
Ovaj se rasjed pruža, ugrubo, smjerom SZ – JI. On ujedno predstavlja i granično područje dva različita tektonska bloka spomenuta ranije u članku – Dinarida i Jadranske mikroploče i Panonskog bazena.
Ovo nije prvi potres ovog tipa na istom području. Prije više od 100 godina, sada već davne 1905. godine, područje Pokupskog je pogodio snažan potres magnitude 5.8. Ovaj potres ima i povijesni značaj jer je njegovim proučavanjem Andrija Mohorovičić utvrdio postojanje diskontinuiteta kojeg danas, njemu u čast, nazivamo MOHO-slojem.
Animacija prikaza rasjeda
Kako bi pobliže prikazali mehanizme rasjeda koji su odgovorni za potrese na području grada Zagreba i ne na širem području Petrinje, možemo pogledati i donje dvije animacije.
Klikom miša na njih, iste će se pokrenuti pa ih možete i samostalno istražiti.
Reversni rasjed, animacija
Horizontalni rasjed animacija
Izvori
U pripremi ovog članka korišten je niz izvora.
- Bijelić, N., Brzev, S., Lazarević, D., 2020, Croatian earthquake causes significant damage, Temblor, http://doi.org/10.32858/temblor.148
- Markušić, S., Stanko, D., Korbar, T., Belić, N., Penava, D., & Kordić, B. (2020). The Zagreb (Croatia) M5.5 Earthquake on 22 March 2020. Geosciences, 10(7), 252. MDPI AG. http://dx.doi.org/10.3390/geosciences10070252
- Osvrt na potres u Zagrebu (dr. sc. Bruno Tomljenović, RGNF)
- USGS Moment tensor solutions
- gempa.de Petrinja earthquake solutions
ABOUT THE AUTHOR
