Politika i izbori

Koja je najviša ikad izmjerena temperatura u Hrvatskoj?

Author: Vibor Cipan Objavljeno: 23 srpnja, 2022., a u kategoriji Klima i vrijeme
  • Najviša temperatura izmjerena u Hrvatskoj je iznosila 42.8 °C
  • Izmjerena je 4. 8. 1981. godine u Pločama
  • Gotovo svi temperaturni rekordi su postavljeni u srpnju i kolovozu
Karta najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj

Vrhunac je drugog toplinskog vala ovog ljeta u Hrvatskoj. Dobra je prilika za pregled temperaturnih rekorda u Hrvatskoj - od nacionalnog rekorda u Pločama do Zavižana.

Toplinski valovi svakog ljeta su sada već postali uobičajenom pojavom. I iako ne donosi svaki toplinski val rekordne temperature, u pravilu donose one više od prosjeka i predstavljaju opasnost za zdravlje.

Trenutni toplinski val u Hrvatskoj (srpanj, 2022.) neće donijeti rušenje apsolutnog temperaturnog rekorda, ali predstavlja dobru priliku da se upoznamo s najvišim ikada izmjerenim temperaturama u Hrvatskoj. Bez obzira što nacionalni rekord vrlo vjerojatno neće biti ugrožen, barem bi neke postaje mogle zabilježiti svoj srpanjski, a potencijalno i ukupni temperaturni rekord.

Najviša temperatura izmjerena u Hrvatskoj

Najviša temperatura izmjerena u Hrvatskoj je iznosila 42.8 °C, a izmjerena je 4. 8. 1981. godine u Pločama. To je temperatura koja je mjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i dosadašnji je apsolutni temperaturni maksimum za Hrvatsku.

Karta najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj

Donja karta prikazuje vrijednosti i lokacije najviših izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj za niz odabranih lokacija.

Raspon aposlutnih maksimuma je od 28,3 °C na Zavižanu do hrvatskog rekorda od 42,8 °C mjerenog u Pločama.

Karta najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj
Karta najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj

Iako su Ploče nacionalni rekorder, temperaturu jednaku ili višu od 42 °C je zabilježilo niz postaja. Primjerice:

  • Karlovac 42.4 °C
  • Knin 42.3 °C
  • Split – Kaštela 42.2 °C

Tablica najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj

Prema donjim podacima DHMZ-a, može se vidjeti kako su gotovo svi apsolutni temperaturni rekordi izmjereni u srpnju i kolovozu s iznimkom virovitice gdje je temperaturni rekord mjeren 27. lipnja 1965. godine, ali nije prešao 40 °C već se zadržao na 39.5 °C.

POSTAJA POČETAK MJERENJA
(ILI RAZDOBLJE)
TEMPERATURA
(U °C)
DATUM
Ploče 1978. 42,8 4. 8. 1981.
Starigrad Paklenica 1992. – 2019. 42,7 10. 8. 2017.
Karlovac 1949. 42,4 5. 7. 1950.
Knin 1949.* 42,3 10. 8. 2017.
Split Kaštela 1981. 42,2 2. 8. 2017.
Nova Gradiška 1981.* 41,8 22. 8. 2012.
Cres 1985.* 41,5 21. 7. 2015.
Ston 1981.* 41,5 4. 8. 1981.
Gorinci 2002. 41,4 8. 8. 2013.
Abrami 1981. – 2017. 41,4 22. 7. 2015.
Benkovac 1981.* 41,0 5. 8. 2017.
Botinec 1981. – 2016. 41,0 8. 8. 2013.
Drniš 1957.* 41,0 10. 8. 2017.
Ilok 1981.* 41,0 24. 7. 2007.
Letaj – brana 1995.* 41,0 19. 7. 2007.
Vrgorac 1981.* 41,0 4. 8. 2017.
Brana Ričice 1993. 40,8 18. 7. 2007.
Goveđari 1981.* 40,8 10. 8. 2017.
Gradište 1981. 40,8 6. 8. 2012.
Lipik 1981.* 40,8 10. 8. 2017.
Zabok 1991.* 40,8 8. 8. 2013.
Imotski 1981. 40,7 10. 8. 2017.
Đakovo 1981.* 40,6 6. 8. 2012.
Osijek – zračna luka 1981.* 40,6 24. 7. 2007.
Sinj 1950. 40,5 3. 8. 2017.
Slavonski Brod 1963. 40,5 6. 8. 2012.
Županja 1981.* 40,5 24. 7. 2007.
Pag 1978.* 40,4 24. 7. 1998.
Zagreb Maksimir 1949. 40,4 5. 7. 1950.
Donji Miholjac 1954. 40,4 20. 7. 2007.
Novigrad (Dalmacija) 1981.* 40,4 22. 7. 2015.
Novska 1981.* 40,4 4. 8. 2017.
Valpovo 1964.* 40,4 20. 7. 2007.
Sutivan (otok Brač) 1981.* 40,4 24. 7. 2007.
Osijek 1899.* 40,3 1. 7. 1950., 24. 8. 2012.
Zagreb Grič 1881.* 40,3 5. 7. 1950.
Botonega 1987.* 40,2 4. 8. 2017.
Beli Manastir 2004.* 40,2 6. 8. 2012.
Korenica 1981.* 40,2 2. 8. 2017.
Kutina 1981.* 40,2 4. 8. 2012.
Sunja 1981.* 40,2 18. 7. 2007.
Brestovac – Belje 1981.* 40,1 24. 8. 2012.
Čepić 1981. 40,0 3. 8. 2017.
Daruvar 1978. 40,0 10. 8. 2017.
Kukuljanovo 1997.* 40,0 19. 7. 2007.
Opuzen 1981.* 40,0 23. 8. 2000.
Požega 1949.* 40,0 6. 8. 2012.
Rijeka 1948.* 40,0 19. 7. 2007.
Rijeka Omišalj 1970. 40,0 19. 7. 2007.
Sisak 1949.* 40,0 24. 8. 2012.
Slunj 1955.* 40,0 4. 8. 2017.
Vela Luka (otok Korčula) 1981. 40,0 9. 8. 2017.
Zadar Zemunik 1981. 40,0 5. 8. 2017.
Vinkovci 1981.* 39,9 6. 8. 2012.
Topusko 1981. – 2019. 39,8 24. 8. 2012.
Oborovo 1986.* 39,8 24. 8. 2012.
Našice 1981.* 39,8 24. 8. 2012.
Vukovar 1999.* 39,8 6. 8. 2012.
Bilogora 1981. 39,8 24. 8. 2012.
Metković 1997.* 39,8 4. 8. 2013.
Makarska 1981. 39,7 9. 8. 2017.
Senj 1949. 39,7 22. 7. 2015.
Bosiljevo 1981. 39,6 8. 8. 2013.
Gračac 1960.* 39,6 2. 8. 2017.
Lovinac 1960.* 39,6 5. 8. 2017.
Račinovci 2007.* 39,6 4. 8. 2017.
Slatina 1981.* 39,6 20. 7. 2007.
Ogulin 1949. 39,5 5. 7. 1950.
Stružec 1981.* 39,5 24. 8. 2012.
Virovitica Bikana (1994. – 2010.)* 39,5 18. 8. 2003.
Dubrovnik Ćilipi 1981.* 39,5 24. 7. 2007.
Pazin 1961. 39,5 3. 8. 2017.
Pisarovina 1981.* 39,5 4. 8. 2017.
Varaždin 1949. 39,4 8. 8. 2013.
Hrvatska Kostajnica 1981.* 39,4 18. 7. 2007.
Gorice 2004. 39,4 8. 8. 2013.
Šestanovac 1981. 39,4 4. 8. 1981.
Šibenik 1949. 39,4 10. 8. 2017.
Rab 1978. 39,3 22. 7. 2015.
Biograd na moru 1981.* 39,2 4. 8. 2017.
Donji Lapac 1982.* 39,2 2. 8. 2017.
Kuna (poluotok Pelješac) 1981.* 39,2 22. 8. 2000.
Virovitica 1951.* 39,2 27. 6. 1965.
Jelsa (otok Hvar) 1981.* 39,1 9. 8. 2017.
Kopački Rit (2004. – 2019.)* 39,1 6. 8. 2012.
Koprivnica 1949. 39,1 24. 8. 2012.
Krapina 1993.* 39,1 8. 8. 2013.
Kutjevo Vidim 2002.* 39,1 22. 8. 2012.
Ličko Lešće 1960.* 39,1 8. 8. 2013.
Lekenik Vukojevac 1963.* 39,1 6. 8. 2012.
Plaški 1960.* 39,1 8. 8. 2013.
Petrinja 1981.* 39,1 14. 8. 2003.
Zagreb Pleso 1981. 39,1 24. 8. 2012.
Bol (otok Brač) 1981.* 39,0 9. 8. 2017.
Božava 1997.* 39,0 3. 8. 2017.
Čakovec (1981. – 2019.)* 39,0 20. 7. 2007.
Jastrebarsko (1981. – 2014.)* 39,0 24. 8. 2012.
Opeke 1981.* 39,0 20. 8. 2000.
Samobor 1981.* 39,0 24. 8. 2012.
Kutjevo – Mitrovac (2003. – 2013.)* 39,0 20. 7. 2007.
Crikvenica 1895.* 39,0 17. 7. 1928.
Volosko (1995. – 2013.)* 39,0 22. 7. 2006.
Bakar 1997.* 39,0 19. 7. 2007.
Korčula 1981.* 39,0 5. 8. 2013.
Mali Lošinj 1961. 39,0 6. 8. 2017.
Otočac 1994.* 39,0 4. 8. 2017.
Pula 1963. 39,0 5. 8. 2017.
Voćin 1981.* 38,9 24. 8. 2012.
Čazma 1981.* 38,8 24. 8. 2012.
Krk 1981.* 38,8 21. 7. 2015.
Sumartin (otok Brač) 1998.* 38,8 4. 8. 2013.
Komiža 1981.* 38,8 24. 7. 2007.
Gospić 1872.* 38,7 30. 7. 1947.
Karlobag (1993. – 2016.)* 38,7 19. 7. 2007.
Đurđevac 1960. 38,6 10. 8. 2017.
Plitvice 1986.* 38,6 4. 8. 2017.
Split-Marjan 1948. 38,6 5. 7. 1950.
Bjelovar 1949. 38,5 20. 7. 2007., 24. 8. 2012.
Križevci 1961. 38,5 6. 8. 2012.
Stubičke Toplice 1961.* 38,5 13. 8. 2003.
Pregrada 1992.* 38,5 13. 8. 2003.
Šibice 1995.* 38,5 4. 8. 2017.
Zagreb – Rim 1981.* 38,4 8. 8. 2013.
Dubrovnik 1961. 38,4 7. 8. 2012.
Vela Sestrica 1981. 38,4 8. 7. 2004.
Lastovo 1949. 38,3 3. 8. 1998.
Kukljica (1999. – 2018.)* 38,3 22. 8. 2000.
Ludbreg 1981. 38,2 24. 8. 2012.
Zelina 1981.* 38,2 24. 8. 2012.
Malinska (1981. – 2009.)* 38,2 23. 7. 2003.
Pula – zračna luka 1978.* 38,2 5. 8. 2017.
Trsteno (1981. – 2003.)* 38,2 4. 8. 1981.
Vrana (1981. – 2002.)* 38,1 14. 7. 1984.
Brinje 1997. 38,0 3. 8. 2017.
Novi Marof 1981.* 38,0 5. 8. 2012.
Veli Lošinj 1981. 38,0 13.7. 1991.
Bednja 2006.* 37,9 8. 8. 2013.
Hvar 1858.* 37,7 8. 8. 1956.
Boljun (1981. – 1989.)* 37,5 27. 7. 1983.
Orebić (poluotok Pelješac) (1981. – 2011.)* 37,5 25. 7. 1988.
Ponikve (1987. – 2009.)* 37,4 4. 8. 2003.
Zvečevo 1986.* 37,2 18. 7. 2007.
Rovinj 1949.* 37,1 2. 8. 1988.
Silba 1981.* 37,1 8. 8. 2013.
Novi Dvori (1960. – 1991.)* 37,0 11. 7. 1968.
Poreč 1981.* 37,0 2. 8. 1998.
Božjakovina (1981. – 1989.)* 36,7 9. 8. 1981.
Udbina (1996. – 2015.)* 36,6 3. 8. 1988.
Mali Lošinj Čikat (1981. – 2011.)* 36,6 2. 8. 1998.
Palagruža 1949.* 36,4 9. 8. 2017.
Zadar 1961. 36,3 4. 8. 2017.
Labin (1993. – 2006.)* 36,2 4. 8. 1994.
Celega (1982. – 2013.)* 36,0 2. 8. 1998.
Molunat (1998. – 2014.)* 35,6 24. 7. 2007.
Parg 1951. 35,6 4. 8. 2017.
Borovo (1981. – 1989.)* 35,5 3. 8. 1981.
Kostel 1981. – 1987. 35,2 28. 7. 1983.
Delnice 1981.* 35,0 3. 8. 2017.
Risnjak – Crni Lug 2003. 35,0 22. 8. 2011.
Sošice 1996.* 34,9 4. 8. 2017.
Kraljevica 1981. – 1986. 34,8 29. 7. 1983.
Drežnica 1994. – 2013. 34,5 13. 8. 2003.
Vrelo Ličanke 1974.* 34,5 3. 8. 2017.
Malo Trojstvo (1984. – 2003.)* 34,3 3. 8. 1988.
Sv.Ivan na pučini (Rovinj) 1984. 34,2 5. 8. 2017.
Stubička Gora (1981. – 1996.)* 33,8 28. 7. 1983.
Skrad (1960. – 1993.)* 33,7 28. 7. 1983.
Fužine-brana (1955. – 1972.)* 33,6 6. 7. 1957.
Velika Popina 1981. – 1991. 33,6 3. 8. 1981.
Lokve brana 1960. – 2016. 33,3 27. 7. 1983.
Stara Sušica (1960. – 1986.)* 33,0 28. 7. 1983.
Baške Oštarije (1962. – 2010.)* 33,0 22. 8. 2000.
Puntijarka 1981. 32,3 4. 8. 2017.
Zalesina (1981. – 2000.)* 31,8 3. 8. 1981.
Begovo Razdolje 2003. – 2008. 30,0 26. 6. 2006.
Vrh Učke (1968. – 2008.)* 30,0 15. 8. 1993.
Zavižan 1954. 28,3 22. 7. 2015.
Plješevica (1981. – 1988.)* 27,5 28. 7. 1983.

Izvor podataka je DHMZ. Zvjezdica (*) označava postaje na kojima ne postoje svi podaci za cijeli niz.

Dodatni sadržaji

Na ovoj poveznici možete vidjeti i kartu i tablicu s popisom najviših ikada mjerenih temperatura u Europi.

A možete i saznati koja je najviša ikad izmjerena temperatura na Zemlji.

Author avatar

ABOUT THE AUTHOR

Vibor Cipan

With over 15 years of professional work in technology, Vibor Cipan is a recognized leader in this field. His contributions at Microsoft, where he earned the prestigious MVP title, set the stage for his roles as CEO and Co-Founder of UX Passion, and later on, Point Jupiter, a data-informed agency. There, he led teams that shaped services for over 400 million users globally. His work spans UX design and software development, driving significant contributions in both fields.

Currently immersed in the generative AI sector, Cipan is taking part in projects revolutionizing software development and user engagement. His expertise extends into data viz, analytics and Open Source Intelligence (OSINT), where he actively develops proofs of concept and explores AI's role in shaping societal dynamics and national security.

An accomplished author and speaker, Vibor continues to share his insights at international venues, advocating for innovation and a richer understanding of technology's impact on society.

You can follow him on LinkedIn or Twitter/X as @viborc.

Nastavite čitati

Starije objave