Politika i izbori

Kako se piše riječ “snijeg” na raznim europskim jezicima?

Author: Vibor Cipan Objavljeno: 11 veljače, 2018., a u kategoriji Znanost i zdravlje
  • Germansko i (Balto-)slavensko podrijetlo je vjerojatno od Proto-Indo-Europskog “*sneygʷʰ-“
  • Većina jezičnih inačica ove riječi se mogu povezati s Proto-Indo-Europskim *snígʷʰs
  • Od toga iskaču albanski, baskijski, grčki, madžarski, malteški i turski
Kako se piše riječ “snijeg” na raznim europskim jezicima.

Koje je podrijetlo i kako se piše "snijeg" na raznim jezicima? Ova karta prikazuje kako se piše i koja je etimologija riječi "snijeg".

Dok zima još uvijek vlada sjevernom polutkom, odlučio sam istražiti kako se piše riječ snijeg na raznim jezicima u Europi. Dodatno, htio sam vizualizirati i etimologiju riječi “snijeg”, njezine korijene i značenja. I dok su neki rezultati očekivani i jednostavno predvidivi, postoji i niz zanimljivih i uzbudljivih slučajeva. Stoga, krenimo, istražimo kako se piše riječ snijeg na raznim jezicima u Europi.

Kako se piše riječ “snijeg” na raznim europskim jezicima.
Kako se piše riječ “snijeg” na raznim europskim jezicima.

Slavenski, germanski i romanski jezici

Očekivano, postoje jasne sličnosti unutar jezika koji pripadaju istoj jezičnoj obitelji. Primjerice,
slavenske zemlje koriste riječi poput “snijeg“, “sneg”, “snih” ili “снег” za riječ “snijeg” u svojim jezicima.

Germanski jezici obiluju inačicama poput “Schnee“, “snee” i “snije”. Premda postoje neke regionalne razlike, jasno se uočava sličnost riječi iz danskog, švedskog, norveškog, pa i islandskog jezika.

Germanski i (balto-)slavenski korijen riječi vjerojatno dolazi od proto-indoeuropskog “*sneygʷʰ-“.

Romanski jezici koriste inačice poput “neige”, “nieve“, “neve” – uz zanimljivu iznimku rumunjskog jezika koji koristi riječ “zăpadă“. Ako vam ova riječ zvuči poznato – onda je to iz razloga jer je njezin korijen prisutan u slavenskim jezicima i glagolu (za)padati. Dok sam pisao ovaj članak, zahvaljujući korisniku Reddita jondevries, sam naučio kako se u rumunjskom još koristi i riječ “nea” – osobito u izrazima poput “fulgi de nea” (snježne pahuljice).

Očito je podrijetlo riječi u romanskim jezicima s izvornom riječi iz latinskog jezika nix, nivem (koja znači “snijeg”).

Jezične posebnosti: baskijski, madžarski, turski, grčki…

Na karti se mogu uočiti i neka zanimljiva odstupanja – njih sam odlučio pobliže istražiti.

Baskijski jezik

Baskijska riječ za snijeg je “elurra/elura” i svoje podrijetlo vuče iz proto-baskijskog *eɫhur̄,

Posebno me zaintrigirala prividna sličnost između baskijskog jezika i riječi “ elurra ” i velške riječi “eira”. Međutim, čini se kako nema stvarnog odnosa. Velška riječ “eira” potječe od proto-britonskog *argyosa (“snijeg”) i proto-keltskog *argyos (što znači “bijelo”), a koji, pak, potječe od iste osnove kao *argantom (što znači “srebro”).

Madžarski jezik

Naši sjeverni susjedi koriste riječ “hó” za snijeg. Postoje barem dva moguća etimološka korijena ove riječi. Prvi dolazi od proto-uralskog *kume (što znači “tanak snijeg”). Druga je mogućnost ona koja potječe od proto-uralskog *kuŋe. To je slično današnjoj madžarskoj riječi “hold” koja znači Mjesec. Kako je Mjesec srebrne/bijele boje, svojom pojavnošću može asocirati na snijeg. Tu se sada vidi još jedna zanimljiva poveznica. Naime, ova riječ je srodna estonskoj i finskoj riječi kuu koja također znače “snijeg”, ali je ujedno i ime mitološke finske božice – pogađate – Mjeseca.

Grčki jezik

Grča riječ “χιόνι” svoje podrijetlo vuče od starogrčke riječi “χιών” (ugrubo se čita kao “khiṓn” i znači “snijeg”).

Turski jezik

Turska riječ “kar” dolazi iz staroturkijskog ??‎ (čita se “kar” i znači “snijeg”). Također, ova je riječ srodna i proto-turkijskom *kār, *Kiār (ponovno, isto značenja – snijeg),a moguća je i veza s proto-altajskim *k`i̯ā́ra (*k`i̯ā́ra) (značenja “inje”). Pojedini izvori u literaturi sugeriraju i moguću poveznicu s proto-mongolskim *karig (značenja “jaka zima/hladnoća”).

Albanski i malteški jezik

Albanska riječ “borë” potječe od proto-albanskog *bārā, ili *bera (značenja “padati”). Ovdje mi je bila zanimljiva moguća poveznica albanskog i malteškog jezika i sličnosti s riječju “borra”.

Zanimljivo je kako je malteški jezik jedini službeni semitski jezik u Europskoj uniji. Sam jezik nastao korijene vuče od siculo-arapskog jezika, izumrle varijante arapskog jezika. Međutim, konkretna etimologija riječi “borra” nije jasna. Čini se kako je sve što preostaje možda slučajna sličnost s gore spomenutim albanskim “borë” .

Hrvatska “bura”?

Također, nema etimoloških odnosa između “borë” i “borra” s hrvatskom riječju bura . Hrvatska riječ “bura” , pak, potječe od proto-slavenskog *bur’a.

Prema Wiktionaryju, zanimljivi neslavenski srodnici uključuju staronordijski “byrr” (što znači “jak vjetar”), latinski “furō” (što znači “bijes, ljutnja” – slično engleskom “furious”) i sanskrtski भुरति (“bhurati”, što znači “promiješati, probiti”). Vrlo zanimljiva perspektiva i pogled na način i proces kojim je nastala riječ snijeg na različitim jezicima Europe.

Karta s etimološkim fokusom – spajanje zemalja i jezika na temelju njihovog “pravog” etimološkog podrijetla

Kada sam postavio poveznicu na ovaj članak na Twitteru, Bojan Glavašević, hrvatski jezikoslovac i političar, dao mi je ideju. Predložio je kako bih mogao kartu obojati malo drugačije, uzimajući u obzir izvornu etimologiju riječi.

Razmotrio sam njegov prijedlog i napravio novu kartu. A ovo je rezultat – dosta zanimljivo!

Karta riječi “snijeg” prikazana je u više etimološkom fokusu. Povezivanje zemalja i jezika na temelju njihovog “pravog” etimološkog podrijetla.
Karta riječi “snijeg” prikazana je u više etimološkom fokusu. Povezivanje zemalja i jezika na temelju njihovog “pravog” etimološkog podrijetla.

Imajte na umu kako bi čak i crveni dijelovi karte mogli, zapravo, biti označeni zelenom bojom s obzirom na to kako riječi neve“, “neige“, “neu” vuku podrijetlo od latinske riječi “nix“, “nivis“. A, usporedno, sama riječ “nix” potječe od proto-italskog *sniks (osnova *sniɣʷ-) i od proto-indoeuropskog *snígʷʰs.

Interesantno, zar ne?

Author avatar

ABOUT THE AUTHOR

Vibor Cipan

With over 15 years of professional work in technology, Vibor Cipan is a recognized leader in this field. His contributions at Microsoft, where he earned the prestigious MVP title, set the stage for his roles as CEO and Co-Founder of UX Passion, and later on, Point Jupiter, a data-informed agency. There, he led teams that shaped services for over 400 million users globally. His work spans UX design and software development, driving significant contributions in both fields.

Currently immersed in the generative AI sector, Cipan is taking part in projects revolutionizing software development and user engagement. His expertise extends into data viz, analytics and Open Source Intelligence (OSINT), where he actively develops proofs of concept and explores AI's role in shaping societal dynamics and national security.

An accomplished author and speaker, Vibor continues to share his insights at international venues, advocating for innovation and a richer understanding of technology's impact on society.

You can follow him on LinkedIn or Twitter/X as @viborc.
Označeno s:

Nastavite čitati

Starije objave