Dok zima još uvijek vlada sjevernom polutkom, odlučio sam istražiti kako se piše riječ snijeg na raznim jezicima u Europi. Dodatno, htio sam vizualizirati i etimologiju riječi “snijeg”, njezine korijene i značenja. I dok su neki rezultati očekivani i jednostavno predvidivi, postoji i niz zanimljivih i uzbudljivih slučajeva. Stoga, krenimo, istražimo kako se piše riječ snijeg na raznim jezicima u Europi.
Slavenski, germanski i romanski jezici
Očekivano, postoje jasne sličnosti unutar jezika koji pripadaju istoj jezičnoj obitelji. Primjerice,
slavenske zemlje koriste riječi poput “snijeg“, “sneg”, “snih” ili “снег” za riječ “snijeg” u svojim jezicima.
Germanski jezici obiluju inačicama poput “Schnee“, “snee” i “snije”. Premda postoje neke regionalne razlike, jasno se uočava sličnost riječi iz danskog, švedskog, norveškog, pa i islandskog jezika.
Germanski i (balto-)slavenski korijen riječi vjerojatno dolazi od proto-indoeuropskog “*sneygʷʰ-“.
Romanski jezici koriste inačice poput “neige”, “nieve“, “neve” – uz zanimljivu iznimku rumunjskog jezika koji koristi riječ “zăpadă“. Ako vam ova riječ zvuči poznato – onda je to iz razloga jer je njezin korijen prisutan u slavenskim jezicima i glagolu (za)padati. Dok sam pisao ovaj članak, zahvaljujući korisniku Reddita jondevries, sam naučio kako se u rumunjskom još koristi i riječ “nea” – osobito u izrazima poput “fulgi de nea” (snježne pahuljice).
Očito je podrijetlo riječi u romanskim jezicima s izvornom riječi iz latinskog jezika nix, nivem (koja znači “snijeg”).
Jezične posebnosti: baskijski, madžarski, turski, grčki…
Na karti se mogu uočiti i neka zanimljiva odstupanja – njih sam odlučio pobliže istražiti.
Baskijski jezik
Baskijska riječ za snijeg je “elurra/elura” i svoje podrijetlo vuče iz proto-baskijskog *eɫhur̄,
Posebno me zaintrigirala prividna sličnost između baskijskog jezika i riječi “ elurra ” i velške riječi “eira”. Međutim, čini se kako nema stvarnog odnosa. Velška riječ “eira” potječe od proto-britonskog *argyosa (“snijeg”) i proto-keltskog *argyos (što znači “bijelo”), a koji, pak, potječe od iste osnove kao *argantom (što znači “srebro”).
Madžarski jezik
Naši sjeverni susjedi koriste riječ “hó” za snijeg. Postoje barem dva moguća etimološka korijena ove riječi. Prvi dolazi od proto-uralskog *kume (što znači “tanak snijeg”). Druga je mogućnost ona koja potječe od proto-uralskog *kuŋe. To je slično današnjoj madžarskoj riječi “hold” koja znači Mjesec. Kako je Mjesec srebrne/bijele boje, svojom pojavnošću može asocirati na snijeg. Tu se sada vidi još jedna zanimljiva poveznica. Naime, ova riječ je srodna estonskoj i finskoj riječi “kuu“ koja također znače “snijeg”, ali je ujedno i ime mitološke finske božice – pogađate – Mjeseca.
Grčki jezik
Grča riječ “χιόνι” svoje podrijetlo vuče od starogrčke riječi “χιών” (ugrubo se čita kao “khiṓn” i znači “snijeg”).
Turski jezik
Turska riječ “kar” dolazi iz staroturkijskog ?? (čita se “kar” i znači “snijeg”). Također, ova je riječ srodna i proto-turkijskom *kār, *Kiār (ponovno, isto značenja – snijeg),a moguća je i veza s proto-altajskim *k`i̯ā́ra (*k`i̯ā́ra) (značenja “inje”). Pojedini izvori u literaturi sugeriraju i moguću poveznicu s proto-mongolskim *karig (značenja “jaka zima/hladnoća”).
Albanski i malteški jezik
Albanska riječ “borë” potječe od proto-albanskog *bārā, ili *bera (značenja “padati”). Ovdje mi je bila zanimljiva moguća poveznica albanskog i malteškog jezika i sličnosti s riječju “borra”.
Zanimljivo je kako je malteški jezik jedini službeni semitski jezik u Europskoj uniji. Sam jezik nastao korijene vuče od siculo-arapskog jezika, izumrle varijante arapskog jezika. Međutim, konkretna etimologija riječi “borra” nije jasna. Čini se kako je sve što preostaje možda slučajna sličnost s gore spomenutim albanskim “borë” .
Hrvatska “bura”?
Također, nema etimoloških odnosa između “borë” i “borra” s hrvatskom riječju “ bura ” . Hrvatska riječ “bura” , pak, potječe od proto-slavenskog *bur’a.
Prema Wiktionaryju, zanimljivi neslavenski srodnici uključuju staronordijski “byrr” (što znači “jak vjetar”), latinski “furō” (što znači “bijes, ljutnja” – slično engleskom “furious”) i sanskrtski भुरति (“bhurati”, što znači “promiješati, probiti”). Vrlo zanimljiva perspektiva i pogled na način i proces kojim je nastala riječ snijeg na različitim jezicima Europe.
Karta s etimološkim fokusom – spajanje zemalja i jezika na temelju njihovog “pravog” etimološkog podrijetla
Kada sam postavio poveznicu na ovaj članak na Twitteru, Bojan Glavašević, hrvatski jezikoslovac i političar, dao mi je ideju. Predložio je kako bih mogao kartu obojati malo drugačije, uzimajući u obzir izvornu etimologiju riječi.
Razmotrio sam njegov prijedlog i napravio novu kartu. A ovo je rezultat – dosta zanimljivo!
Imajte na umu kako bi čak i crveni dijelovi karte mogli, zapravo, biti označeni zelenom bojom s obzirom na to kako riječi “neve“, “neige“, “neu” vuku podrijetlo od latinske riječi “nix“, “nivis“. A, usporedno, sama riječ “nix” potječe od proto-italskog *sniks (osnova *sniɣʷ-) i od proto-indoeuropskog *snígʷʰs.
Interesantno, zar ne?
