Politika i izbori

Koje zemlje najviše zagađuju oceane i mora: Top 20 zagađivača

Author: Vibor Cipan Objavljeno: 30 svibnja, 2023., a u kategoriji Znanost i zdravlje
  • Filipini su na vrhu popisa, slijede ih Indija, Malezija i Kina.
  • SAD, unatoč generiranju velikih količina otpada, nisu među najvećim zagađivačima.
  • Više od 1000 rijeka širom svijeta značajno pridonosi zagađenju.
List and data visualization of countries polluting the oceans the mos

Zaronimo u naš članak o top 20 zemalja najodgovornijih za onečišćenje naših dragocjenih oceana. Ova analiza ne samo da otkriva najveće krivce, već i potiče raspravu o odgovornosti, održivosti i odgovornosti. Više od pukog rangiranja, istražujemo i potencijalna rješenja.

U posljednjih nekoliko godina, štetni učinci onečišćenja plastikom na morski život i oceane našeg planeta sve više privlače pozornost diljem svijeta. Oceani su veliki, ali nisu nepobjedivi. Plastični otpad predstavlja značajne prijetnje vodenim životinjama, ekosustavima i ljudskom zdravlju. Ovaj čanak donosi detaljan pregled top 20 zemalja koje najviše zagađuju naše oceane.

Revolucionarna studija objavljena u časopisu Science Advances detaljno opisuje globalne razmjere ovog problema. Istraživanje sugerira da više od 1000 rijeka odgovara za nevjerojatnih 80% globalnih emisija plastičnog otpada u oceane. Godišnje, ove emisije variraju između 0,8 milijuna i 2,7 milijuna tona, a među najvećim zagađivačima su male urbane rijeke. Ova informacija je ključna za razvoj ciljanih strategija i tehnologija za smanjenje emisija plastičnog otpada u rijekama.

Razmjeri problema: Razumijevanje neodgovornog upravljanja plastičnim otpadom (MPW)

S brzom urbanizacijom i povezanim širenjem uporabe plastike, upravljanje plastičnim otpadom postalo je izazov globalnih razmjera. Kada sustavi upravljanja otpadom ne uspiju ostvariti svoje ciljeve iliuopće niti ne postoje, plastični otpad postaje neodgovorno upravljan (MPW) i često završava zagađujući oceane. Ovaj problem posebno je evidentan u azijskim zemljama poput Filipina, Kine i Indonezije. Tamo brzi ekonomski rast, visoka gustoća stanovništva i nerazvijeni sustavi upravljanja otpadom znatno pridonose plastici u zagađenju.

Neodgovorno upravljanje plastičnim otpadom (MPW) odnosi se na plastični otpad kojim se ne upravlja na ekološki prihvatljiv način. Ako se ovaj plastični otpad nepravilno odbaci, na kraju će se naći u našim vodotocima, morima i oceanima.

Kao takav, značajno pridonosi plastičnom zagađenju svjetskih oceana. Problem je pojačan lošim sustavima upravljanja otpadom u nekim zemljama. To dovodi do značajnih količina plastičnog otpada koji curi u okoliš.

Top 20 zemalja koje pridonose plastičnom otpadu u oceanima

Navedena studija pruža sveobuhvatan popis zemalja s najvećim emisijama plastičnog otpada u oceane. Tablica prikazana u studiji otkriva da su Filipini, Indija i Malezija tri najveća doprinositelja. Kina i Indonezija, zemlje koje su dugo bile povezane s plastičnim otpadom u oceanima, također se nalaze istaknuto visoko na popisu.

Kao što studija spominje:

Primjerice, Malezija generira više od 10 puta manje MPW od Kine (0,8 milijuna tona godišnje u Maleziji naspram 12,8 milijuna tona godišnje u Kini); međutim, udio ukupnog plastičnog otpada koji dospijeva u ocean je 9,0% za Maleziju i samo 0,6% za Kinu. Zemlja koja najviše pridonosi prema našem modelu su Filipini s 4820 rijeka koje emitiraju 356,371 tona godišnje (8,8% ukupno generiranog MPW-a na Zemlji), slijedi Indija s 126,513 tona godišnje (1,0% ukupno generiranog MPW-a kroz 1169 rijeka), Malezija s 73,098 tona godišnje kroz 1070 rijeka, i Kina s 70,707 tona godišnje kroz 1309 rijeka.

Izvještaj također otkriva vrijedan uvid – nije samo ukupni plastični otpad bitan, već i učinkovitost sustava upravljanja otpadom.

Na primjer, Sjedinjene Američke Države, unatoč generiranju značajnih količina plastičnog otpada, ne nalaze se među vodećim zemljama koje pridonose plastičnom otpadu u oceanima. To je uglavnom zbog učinkovitih sustava upravljanja otpadom koji sprečavaju da većina njihovog plastičnog otpada uđe u ocean. Za neke druge zemlje to bi mogla biti činjenica da neke od razvijenijih zemalja izvoze plastični otpad u siromašnije zemlje.

Popis 20 zemalja koje najviše zagađuju naše oceane

ZEMLJA GODIŠNJI PLASTIČNI OTPAD KOJI ZAVRŠAVA U OCEANIMA
(tona)
UKUPNI GODIŠNJI PLASTIČNI OTPAD
(tona)
Svijet 1,000,000 68,000,000
Filipini 360,000 4,000,000
Indija 130,000 13,000,000
Malezija 73,000 810,000
Kina 71,000 12,000,000
Indonezija 56,000 820,000
Mijanmar 40,000 990,000
Brazil 38,000 3,300,000
Vijetnam 28,000 1,100,000
Bangladeš 25,000 1,000,000
Tajland 23,000 1,400,000
Nigerija 19,000 1,900,000
Turska 14,000 1,700,000
Kamerun 11,000 580,000
Šri Lanka 9,700 160,000
Gvatemala 7,100 310,000
Haiti 6,900 240,000
Dominikanska R. 6,300 190,000
Venezuela 6,000 670,000
Tanzanija 5,800 1,700,000
Alžir 5,800 760,000

Ostatak svijeta dodaje 64,500 tona plastike koja završava u našim oceanima.

Grafikon prvih 15 zemalja koje onečišćuju naše oceane

Pie-chart data visualization of the top 15 countries polluting the oceans the mos

Anatomija problema: Uloga rijeka u onečišćenju plastikom

Rijeke služe kao glavni kanali za plastiku iz unutrašnjih područja prema oceanima. Ove rijeke, često okružene visokom gustoćom naseljenosti, industrijskim aktivnostima ili nedovoljnim sustavima upravljanja otpadom, mogu prenijeti ogromne količine plastičnog otpada u ocean.

Istraživanje sugerira da je broj rijeka koje pridonose plastici u oceanima veći nego što se prethodno mislilo. Više od 1000 rijeka širom svijeta su značajni doprinositelji, čineći problem raspršenijim i složenijim. Nisu samo velike rijeke u velikim, gusto naseljenim zemljama krivci. Male gradske rijeke, posebno u jugoistočnoj Aziji i zapadnoj Africi, također su značajni doprinositelji zagađenju.

Prema rješenjima: Smanjenje plastičnog otpada i poboljšanje upravljanja otpadom

Glavni zaključak iz studije je potreba za ciljanim strategijama i tehnologijama za smanjenje plastičnog otpada i poboljšanje upravljanja otpadom. To počinje smanjenjem naše ovisnosti o plastici za jednokratnu upotrebu. Iako su osobni napori za smanjenje upotrebe plastike vrijedni, potrebne su široke političke promjene, uključujući zabrane plastike za jednokratnu upotrebu, kako bi se značajno smanjio plastični otpad.

Zemlje također trebaju ulagati u bolje sustave upravljanja otpadom. To uključuje poboljšanje infrastrukture za sakupljanje otpada, promicanje recikliranja i implementaciju rješenja za pretvaranje otpada u energiju. Zemlje poput Ruande i Švedske pružaju vrijedne primjere onoga što se može postići snažnom političkom voljom i ulaganjem u održivo upravljanje otpadom.

Za zemlje čije rijeke značajno pridonose onečišćenju plastikom, strategije ublažavanja trebale bi biti usmjerene prema ovim točkama onečišćenja. To bi moglo uključivati inicijative za čišćenje rijeka, upotrebu zamki i barijera za otpad ili instalaciju naprednih sustava za sakupljanje otpada poput ‘Mr. Trash Wheel‘ u Baltimoreu, SAD, koji je uspješno uklonio tone otpada iz vodotoka.

Još jedan vitalni dio rješenja leži u međunarodnoj suradnji. Onečišćenje plastikom ne poznaje granice pa zahtijeva globalno koordinirani odgovor. To uključuje financiranje i tehničku pomoć za zemlje koje se bore s onečišćenjem plastikom, dijeljenje najboljih praksi i stvaranje globalnih dogovora za smanjenje plastičnog otpada.

Podizanje svijesti i obrazovanje

Obrazovanje javnosti o utjecajima onečišćenja plastikom i načinima smanjenja plastičnog otpada još je jedan ključni element u borbi protiv ovog problema. Kampanje za podizanje svijesti mogu potaknuti ljude da donose održivije izbore, poput izbjegavanja plastike za jednokratnu upotrebu i sudjelovanja u lokalnim aktivnostima čišćenja. Također mogu vršiti pritisak na tvrtke i vlade da poduzmu značajnije akcije za smanjenje onečišćenja plastikom.

Budućnost naših oceana

Onečišćenje plastikom je globalni problem koji prijeti zdravlju naših oceana i morskog života. Unatoč opsegu problema, dokazi pokazuju da problem nije nepremostiv. Smanjenjem naše ovisnosti o plastici za jednokratnu upotrebu, ulaganjem u bolje sustave upravljanja otpadom, usmjeravanjem napora prema točkama onečišćenja i zajedničkim radom na globalnoj razini, možemo značajno smanjiti količinu plastike koja ulazi u naše oceane.

Međutim, kako bismo sačuvali naše oceane za buduće generacije, moramo djelovati sada. Sat otkucava, a svaki komad plastike koji ne stigne do naših oceana korak je u pravom smjeru. Budućnost naših oceana je u našim rukama, a na nama je da napravimo razliku.

Kako podržati viborc.com?

Nadamo se kako vam se sviđa naš sadržaj. Možete nas podržati na nekoliko načina. Ako koristite softver za blokiranje oglasa, razmislite o dodavanju nas na sigurnosnu listu. Kada dijelite naš sadržaj, molimo vas da se povežete natrag na izvor. Kada dijelite na Instagramu, molimo označite s @viborccom. Isto vrijedi i za Twitter (@viborccom).

Hvala! Thanks! Danke! Дякую!

Author avatar

ABOUT THE AUTHOR

Vibor Cipan

With over 15 years of professional work in technology, Vibor Cipan is a recognized leader in this field. His contributions at Microsoft, where he earned the prestigious MVP title, set the stage for his roles as CEO and Co-Founder of UX Passion, and later on, Point Jupiter, a data-informed agency. There, he led teams that shaped services for over 400 million users globally. His work spans UX design and software development, driving significant contributions in both fields.

Currently immersed in the generative AI sector, Cipan is taking part in projects revolutionizing software development and user engagement. His expertise extends into data viz, analytics and Open Source Intelligence (OSINT), where he actively develops proofs of concept and explores AI's role in shaping societal dynamics and national security.

An accomplished author and speaker, Vibor continues to share his insights at international venues, advocating for innovation and a richer understanding of technology's impact on society.

You can follow him on LinkedIn or Twitter/X as @viborc.

Nastavite čitati

Starije objave