Rezerve i zalihe plina u Hrvatskoj i Europi, po zemljama, dnevno – 2023

U ovom postu možete pronaći trenutno stanje rezervi skladišta plina za europske zemlje. Podaci se svakodnevno ažuriraju i dolaze iz skupnog inventara skladišta plina (AGSI+).

AŽURIRANO: 27. listopada 2023.

EU ciljevi uskladištene količine plina

Budući da se Europska unija oslanjala na ruski plin i a tu je i stalna mogućnost da rusija smanji opskrbu, EU je postavila cilj da sva skladišta budu popunjena do 80 posto kapaciteta do 1. listopada 2022., kada počinje sezona grijanja u Europi.

Obično se taj cilj postavlja za 1. studenog, ali ove neobične okolnosti zahtijevaju takve promjene vezane uz europsko skladištenje plina.

Prosječna razina popunjenosti skladišta plina u državama članicama dosegnula je više od 80 posto u rujnu 2022. Minimalni cilj dogovoren za EU do kraja 2022. je 85 posto razina skladišta plina.

Međutim, EU je taj cilj postigla bitno brže u 2022. godini.

A, ove, 2023. godine, Unija je doesgnula čak 90% popunjenosti kapaciteta već sredinom kolovoza!

NADOPUNA #3: EU je dosegnula čak 90% popunjenosti svojih skladišta sredinom kolovoza (18. 8. 2023.)

NADOPUNA #2 – Europska unija je 6. listopada 2022. napunila 90,12% svojih kapaciteta za skladištenje plina. To pokriva 26,54% godišnje potrošnje plina.

NADOPUNA #1 – Europska unija je 18. rujna 2022. postigla svoj cilj da pripremi najmanje 85% svojih rezervi plina. Međutim, čak i na tim razinama skladištenja, to je samo oko 22,5% njegove godišnje potrošnje.

 

Cijene plina lete u nebo

Međutim, ovo je samo jedna strana priče. Punjenje podzemnih skladišta i spremišta plina je jedna stvar. Kupnja plina je nešto drugo, a znatno je skuplje nego što je bilo. Tako su u pojedinim trenucima cijene bile i do 10 puta skuplje nego prethodnih sezona.

Europske zemlje također su se počele više oslanjati na terminale za ukapljeni prirodni plin (LNG) kao rute za protok plina u Europsku uniju. uključujući i hrvatski LNG terminal na Krku.

Zemlje bez kapaciteta za skladištenje prirodnog plina

Nadalje, nema svaka zemlja EU kapacitete za skladištenje plina. Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Litva, Luksemburg i Slovenija su takve zemlje, a punjenje skladišta plina za njih je izazovnije.

Prema novoj uredbi Europske komisije, zemlje koje nemaju skladišta dužne su uskladištiti 15 posto svoje godišnje domaće potrošnje plina u skladištima plina u drugim državama članicama.

Kao rezultat toga, te će zemlje imati pristup rezervama plina koje se čuvaju u drugim državama članicama. Ovaj mehanizam olakšava financijski teret popunjavanja skladišnih kapaciteta EU-a, a istovremeno povećava sigurnost opskrbe plinom koji se distribuira diljem EU-a. Kako bi zaštitile svoje zalihe, zemlje članice s manjim skladišnim kapacitetima surađivat će s onima koje posjeduju veća postrojenja i kapacitete skladištenja.

 

Trenutno stanje rezervi plina u skladištima za svaku zemlju Europe

U sljedećoj tablici prikazani su trenutni popunjeni kapaciteti (Capacity filled) i postotak pokrivenosti godišnje potrošnje tekućim rezervama (% of annual consump. fille). Drugim riječima, odgovara na pitanje koliko je godišnje potrošnje trenutno pohranjeno u rezervama kao postotak godišnje potrošnje.

I na kraju, dnevni trend opisuje postotnu promjenu popunjenosti kapaciteta u odnosu na prethodni plinski dan.

Klikom na naslove pojedinih stupaca moguće ih je poredati po vrijednostima.