Prije 300 milijuna godina, svijet je bio ujedinjen i postao je samo jedan kontinent - Pangeja.
Mapa na kraju ove objave prikazuje rekonstrukciju superkontinenta Pangeje (također zvana Pangea ili Pangaea, što bi se s grčkog prevelo kao “svezemlje”) s današnjim granicama i interaktivnom 3D vizualizacijom globusa kako biste ga mogli detaljnije istražiti.
Massimo Pietrobon stvorio je izvornu kartu, a uz neke izmjene, pretvorena je u equirektangularnu projekciju, čime je postala prikladna za 3D projekciju na globusu.
Što je Pangeja / Pangea?
Prije otprilike 300 milijuna godina, superkontinent Pangeja (ili superkontinent Pangea, a izvorno čak i Pangaea) počeo je svoj razvoj. Sastojao se od ranijih većih kontinentalnih jedinica poput Gondwane, Euramerike i Sibira. Počeo se raspadati 100 milijuna godina kasnije, prije otprilike 200 milijuna godina.
Ime Pangea dolazi od starogrčke riječi pan (što znači sve, cijelo) i Gaia ili Gea (što znači zemlja, Zemlja ili čak Majka Zemlja).
Naš svijet je dinamično mjesto, što vrijedi i za takve temeljne događaje kao što su oblikovanje i nastanak kontinenata i oceanskih masa. Tektonika ploča nudi nevjerojatne uvide u to kako je naš planet nastao i kako bi mogao izgledati u budućnosti.
Tijekom povijesti, veliki superkontinent Pangea razbio se na brojne dijelove – od kojih je svaki na kraju postao dio litosfere. Ti dijelovi, naši kontinenti, još uvijek su u pokretu i odgovorni su, između ostalog, za potrese.
Vratimo li se dovoljno davno u prošlost, doći ćemo do točke na kojoj je većina kopnene mase bila zgurana zajedno, jer su kontinenti nekad bili spojeni.
Podrijetlo Pangeje – Wegenerova hipoteza kontinentalnog pomicanja
Početkom 20. stoljeća, Alfred Wegener, njemački klimatolog, geofizičar i polarni istraživač, razvio je svoju teoriju kontinentalnog pomicanja (ili hipotezu o kontinentalnom pomicanju).
U osnovi, hipoteza se temelji na ideji da su se kontinenti Zemlje tijekom njene prošlosti kretali. Kretanje je bilo relativno jedno u odnosu na drugo, praktično”plutajući” preko morskog dna. Iako je ova ideja bila na pravom putu, kontinenti ne plutaju, jer je uključena složenija mehanika tektonike ploča. Naime, pomiču se i sami kontinenti, ali i morsko dno stoga je važno razlikovati da Wegnerova hipoteza, iako na pravom putu, nije uključivala i mehaniku i dinamiku tektonskih ploča.
Wegener je koristio kartu prikazanu iznad kako bi ilustrirao svoj koncept Pangeje. Iako je donekle pojednostavljena, bila je važan korak u pravom smjeru prema razvoju potpuno znanstvene teorije koja podržava postojanje takvog superkontinenta.
Dokazi postojanja Pangeje
Iako je Wegener uspostavio svoju hipotezu o kontinentalnom pomicanju, nije bio prva osoba koja je pretpostavila da su drevni kontinenti nekad bili spojeni.
Još 1596. godine, brabantski kartograf, Abraham Ortelius, sugerirao je da naizgled blisko uklapanje Sjeverne Amerike i Južne Amerike s jedne strane Atlantskog oceana te Europe i Afrike s druge nije samo slučajnost.
Dodatne dokaze moguće je promatrati kroz raspodjelu fosila na kontinentima i kontinuitet planinskih lanaca.
Raspad Pangeje
Međutim, tijekom vremena, Pangéa je počela pucati. Proces se još uvijek odvija od ranog permskog razdoblja (prije otprilike 225 milijuna godina) do danas.
Interaktivna karta Pangeje na 3D globusu
Kao što je ranije spomenuto, početnu kartu stvorio je Massimo Pietrobon još 2012.
Međutim, nakon toga je stvorio ažuriranu kartu koja bolje odražava znanstvene činjenice i objavio ju je 2016. godine. Pročišćena verzija njegove karte Pangeje s političkim granicama nalazi se pred vama
Kliknite na kartu za visokokvalitetan prikaz.
Interaktivni 3D globus i karta Pangeje
Srećom, nova projekcija karte bila je equirektangularna, što ju čini prikladnom za projekciju na 3D sfernu površinu.
I upravo to gledate sada – interaktivni, 3D globus naše planete Zemlje prije otprilike 300 milijuna godina s jednim superkontinentom – Pangejom.
Klikajte, zumirajte i udaljite se (možete rabiti kotačić na mišu), zakrećite… I pogledajte gdje se vaša zemlja otprilike nalazila na drevnoj Pangeji.
Evo kako možete podržati ovaj blog – viborc.com
Nadamo se da vam se sviđa naš sadržaj. Možete nas podržati na nekoliko načina. Ako koristite softver za blokiranje oglasa, razmislite o dodavanju nas na popis dozvoljenih i sigurnih web-sjedišta. Kada dijelite naš sadržaj, molimo vas da stavite poveznicu natrag na izvor. Ako dijelite na Instagramu, molimo označite @viborccom. Isti naziv koristimo i na Twitteru (@viborccom).
Hvala! Thanks! Danke! Дякую!
