Politika i izbori

Odaziv birača na predsjedničkim izborima 2020. (16:30)

Author: Vibor Cipan Objavljeno: 5 siječnja, 2020., a u kategoriji Izbori i politika
  • Do 11:30 glasovalo je ukupno 18.87% birača
  • Zaključno s 16:30, glasovalo je ukupno 43.52% birača
  • Imamo 6,533 biračka mjesta - 6,409 u Hrvatskoj; ostatak u jednoj od 47 zemalja svijeta.
Ured predsjednika/predsjednice Republike Hrvatske - Pantovčak Ured predsjednika/predsjednice Republike Hrvatske - Pantovčak

Do 16:30 je glasovalo 43.52% birača. Od toga najviše u Karlovačkoj županiji - 48.93%, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji - njih 36.92%. Na prošlim izborima (2014.) je u 2. krugu do 16:30 glasovalo 48.23% upisanih birača.

Hrvatska će danas, sedmi put od svoje neovisnosti, izabrati predsjednicu ili predsjednika. Nakon što je u prvom krugu relativnu pobjedu odnio Zoran Milanović, a s njim u drugi krug ušla i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ispitivanja javnog mijenja su počela ukazivati na izuzetno tijesnu utrku.

Iako do neke mjere smanjenih političkih ovlasti, uloga i važnost predsjednika u hrvatskom društvu je i dalje značajna. Tim više što je to najviši predstavnik vlasti kojeg građani biraju na izborima – izravno i neposredno.

Izlaznost u 16:30

Drugi krug

Prema najnovijim podacima DIP-a, zaključno s 16:30, glasovalo je ukupno 43.52% birača – što je, u usporedbi s prošlim izborima 2014. lošija izlaznost. Tada je do 16:30 svoje pravo u drugom krugu iskoristilo 48.23% birača.

Najveći je odziv do 16:30 danas zabilježen u Karlovačkoj županiji s 48.93% birača, dok je najlošiji odziv do 16:30 zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj s 36.92%.

Ponovno, uspoređujući s odzivom iz 2014., do 16:30 je u prvom krugu najlošiji odziv bio u Osječko-baranjskoj županiji kada je glasovalo svega 33.03%, dok je najveći odziv tada imala Karlovačka županija sa 40.57% birača – koja je 2014. bila i vodeća po odzivu u 11:30.

Stvari su bile ponešto drugačije u drugom krugu izbora – Zadarska županija je imala najniži odziv od 43.97%, dok je Karlovačka županija obranila svoju titulu iz prvog kruga pa je i u drugom krugu imala najvišu izlaznost od 53.19% birača koji su iskoristili svoje pravo.

Prvi krug

Podatke o izlaznosti u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019. možete pogledati na ovoj poveznici.

Izlaznost u 11:30

Drugi krug

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva u drugom je krugu do 11:30 glasovalo je ukupno 18.87% birača – što je, u usporedbi s drugim krugom na prošlim izborima 2014. lošija izlaznost. Tada je do 11:30 svoje pravo (u prvom krugu) iskoristilo 21.92% građana. Podjsećamo, u prvom krugu ovih izbora, izlaznost do 11:30 je bila 15.75%.

Najveći je odziv u drugom krugu do 11:30 zabilježen u Varaždinskoj županiji s 21.97% birača, dok je najlošiji odziv do 11:30 zabilježen u Požeško-slavonskoj županiji s 13.82%.

Ponovno, u usporedbi s drugim krugom 2014., do 11:30 je Požeško-slavonska županija imala najniži odziv od 17.05% dok je Karlovačka županija obranila svoju titulu iz prvog kruga pa je i u drugom krugu imala najvišu izlaznost od 27.42% birača koji su iskoristili svoje pravo.

Prvi krug

Podatke o izlaznosti u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019. možete pogledati na ovoj poveznici.

Biračka mjesta i promatrači

Vrijeme je, za razliku od prvog kruga, vedro, iako prohladno, u većini dijelova naše domovine.

Slično kao i u prvom krugu izbora, otvoreno je 6533 biračka mjesta od kojih je njih 6409 u Hrvatskoj, a ostatak u jednoj od 47 zemalja širom svijeta.

Zahvaljujući vremenskoj razlici, glasovanje u drugom krugu predsjedničkih izbora je već započelo u Australiji, Kini, Indoneziji… Ta će se biračka mjesta početi zatvarati već u 13 sati po hrvatskom vremenu.

Najviše biračkih mjesta, njih 629, otvoreno je u Zagrebačkoj županiji dok je najmanji broj biračkih mjesta otvoren u Ličko-senjskoj županiji, njih 115. Glasovanje je omogućeno i u 3 mirovne misije u kojima sudjeluju naše vojnikinje i vojnici i to na dva biračka mjesta u Afganistanu (Camp Marmal u Mazer-e-Sharifu i Camp Gibson u Kabulu) te na jednom biračkom mjestu u Poljskoj (Vojarna Bemowo Piskie).

Glasovanje je omogućeno i u domovina socijalne skrbi (za starije, nemoćne…) i to na ukupno 23 biračka mjesta, a svoje građansko pravo glasa mogu iskoristiti i osobe lišene slobode na 21 biračkom mjestu.

Izbore će promatrati 24 333 promatrača što je ponovno rekordan broj promatrača – u prvom krugu izbore je promatralo 24 270. Glavnina njih će biti u Hrvatskoj (24 112), a manji broj u inozemstvu (215). Rad samog Državnog izbornog povjerenstva će promatrati 24 promatrača.

Treba imati na umu, sukladno DIP-ovom pojašnjenju, kako su pojedini promatrači prijavljeni istovremeno i za promatranje rada izbornih povjerenstava i biračkih odbora u RH i/ili inozemstvu i/ili rada DIP-a. Dodatno, iako DIP nije objavio ažuriran broj promatrača, njihov broj će možda u konačnici biti nešto niži s obzirom na to kako je DIP ukinuo udruzi “U ime obitelji” pravo promatranja izbora radi izostanka njihove neovisnosti. Više o tome pročitajte na stranicama DIP-a.

 

Nastavite čitati

Starije objave