Vodič: Kako funkcioniraju američki predsjednički izbori?

Američki predsjednički izbori 2020 – uvodno

Američki izborni sustav, osobito onaj vezan uz izbor predsjednika, je poprilično složen. Osobito ako ga promatramo iz europske ili, pak, hrvatske perspektive. Dok kod nas veći broj osvojenih glasova nužno znači i pobjedu predsjedničkih kandidata, u slučaju SAD-a, to ne mora biti slučaj. Američki predsjednički izbori su zanimljiva i složena politička situacija, a u ovom vodiču donosimo detaljno kako Amerikanci biraju svojeg predsjednika.

Kako je, dakle, moguće da je Donald Trump 2016. godine osvojio 2.868.686 glasova manje od Hillary Clinton, a ipak postao predsjednikom SAD-a? Riječ je o tzv. Elektorskom kolegiju (sustavu) o kojem malo više detalja u nastavku. Isti je sustav i odgovor na pitanje kako je moguće da američki birači predsjednika ipak ne biraju neposredno (kao mi) već posredno i koje su posljedice toga?

Općenito

Amerikanci svojeg predsjednika i potpredsjednika biraju svake 4 godine. U Hrvatskoj predsjednike biramo svakih 5 godina, slično kao i u Francuskoj. Kao mala zanimljivost – Francuzi su sve do referenduma od 24.9.2000. imali trajanje mandata predsjednika od 7 godina.

Ove se godine američki predsjednički izbori održavaju 3.11.2020. godine – kao i uvijek, prvog utorka u studenom. Zašto baš tada? Kasnije u članku je i to pojašnjeno.

Trajanje mandata

Još od vremena Georgea Washingtona, postojala je tradicija i nepisano pravilo da predsjednik može služiti najviše dva mandata. Međutim, kako to nije bilo strogo pisano pravilo, već je Ulysses S. Grant (18. američki predsjednik) pokušao na izborima osvojiti treći (neuzastopni) mandat.

Rekord, ipak, drži Franklin Roosevelt koji je 1940. godine izabran u svoj treći mandat 1940. godine. Nakon što je većim dijelom vodio Ameriku kroz Drugi svjetski rat (a u prijašnjim mandatima i kroz Veliku depresiju), Roosevelt se kandidirao (i osvojio!) svoj četvrti mandat. Nije ga, međutim završio – umro je 12.4.1945 godine – tek 82 dana unutar svojeg 4. mandata.

Poučeni tim iskustvo i očitim odstupanjem od nepisane tradicije, Amerikanci su tu nepisanu tradiciju odlučili formalizirati. Nakon procesa usvajanja u Kongresu (1947.), Ustavu je dodan 22. amandman. Konačno je usvojen (na razini pojedinih država) i na snagu je stupio 27.2.1951. godine. Njegova bit? Ograničavanje trajanja mandata predsjednika na maksimalno dva.

Stranački sustav

Američki politički sustav je, načelno višestranački i ustrojstveno demokratski. Zašto „načelno“? Zato što političkom scenom Amerike već nešto manje od 2 stoljeća dominiraju dvije političke stranke. Republikanci i Demokrati su osvojili sve predsjedničke izbore od 1852. godine, bez iznimke! Manje stranke ili neovisni kandidati povremeno osvajaju mjesta u predstavničkim tijelima kako na federalnoj (nacionalnoj) razini, tako i lokalno u pojedinim državama.

Demokratska stranka

Demokratska stranka (demokrati) je osnovana 1828. godine i načelno je smještena na lijevom-centru uz ideološku bliskost američkom liberalizmu. Demokratska stranka je najstarija trajno djelujuća, politička stranka na svijetu. Prvi demokratski predsjednik je bio Andrew Jackson. Demokratski kandidat na predsjedničkim izborima u 2020. godini je Joe Biden.

U nekoj široj slici, demokrati se zalažu za temeljne liberalne vrijednosti poput građanskih prava, klimatskih promjena, useljeničke reforme i generalno dostupnijeg zdravstvenog osiguranja. Ne zaziru od većeg utjecaja vlasti u životima građana. Njihova biračka bazu su uglavnom educiraniji stanovnici u urbanim središtima, osobito uz obale. Neki od demokratskih predsjednika su bili Barack Obama, JFK i, već ranije spomenuti, Andrew Jackson.

Republikanska stranka

Na drugoj strani političkog spektra (desni centar uz američki konzervatizam), nalazi se Republikanska stranka (republikanci) koja je osnovana 1854. godine. Iako je nešto „mlađa“ od Demokratske stranke, često je nazivaju i GOP (Grand Old Party). Prvi republikanski predsjednik je bio Abraham Lincoln. Na američkim predsjedničkim izborima 2020. republikanski kandidat je Donald Trump koji pokušava obraniti svoj prvi mandat iz 2016. godine.

Ideološki, u skladu sa svojim konzervativnijim osnovama, republikanci se zalažu za manju ulogu države i vlasti na živote građana, prava na posjedovanje i nošenje oružja, strože useljeničke zakone i, barem nominalno, za veću fiskalnu odgovornost. Biračku bazu čine stanovnici manjih gradova i osobito stanovnici ruralnih područja.

Kandidati na američkim predsjedničkim izborima 2020

Podršku građana na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine traže dvojica najistaknutijih kandidata. Za republikance je to, dosadašnji predsjednik, Donald Trump koji je svoj prvi mandat osvojio 2016. godine.

Demokrati kao svojeg kandidata ističu Joea Bidena koji je za vrijeme predsjednika Obame bio potpredsjednik. Niz drugih stranaka također ima svoje kandidate, ali s obzirom na političku dominaciju demokrata i republikanaca, jedine objektivne šanse imaju upravo Trump i Biden.

Osvoji li svoj drugi mandat, Trump će imati 74 godine. Ako u svojoj namjeri uspije Biden, imat će 78 godina i time postati najstariji predsjednik na početku svojeg prvog mandata u američkoj povijesti.

Kako se bira američki predsjednik?

Iako građani na izborima glasuju izravno korištenjem općeg glasačkog prava (uz određena ograničenja), predsjednika ipak ne biraju sami građani. Američki izborni sustav u slučaju izbora predsjednika je posredan i odvija se kroz elektorski kolegij (Electoral college). Moglo bi se reći kako predsjednika SAD-a, na neki način, biraju savezne države, ne sami građani.

Elektorski sustav i elektorski kolegij

Svaka američka savezna država ima određeni broj elektorskih glasova i taj broj ovisi o broju stanovnika te države. Ukupan je broj uvijek 538, samo preraspodjela može biti drugačija. Zašto baš 538?

Zato što to predstavlja zbroj svih predstavnika u Kongresu – njih 435 u Zastupničkom domu i u Senatu (100 po 2 iz svake savezne države) i još 3 elektora za Washington DC. Što dovodi do ukupnog broja od 538. Za pobjedu je potrebno skupiti njih 270.

Sami elektori se biraju na mandat od 4 godine i njihova je jedina svrha – izbor predsjednika i potpredsjednika SAD-a. Elektori se okupljaju nakon izbora –  a ove godine će to biti 14.12.2020. Zašto baš tada?

Zato što je to prvi ponedjeljak nakon druge srijede u prosincu. Logično, zar ne?!

Ono što je specifično je da, u pravilu, onaj kandidat koji osvoji većinu glasova u pojedinoj saveznoj državi dobiva sve elektorske glasove te države – ne proporcionalno. Primjerice, ako u Kaliforniji pobijedi Joe Biden bez obzira na razliku u odnosu na Trumpa, on dobiva svih 55 elektorskih glasova. Relativna pobjeda – apsolutan broj elektora.

Elektorske iznimke

Postoje i dvije iznimke – to su Maine i Nebraska.

Ove dvije savezne države koriste metodu koja u obzir uzima kongresne okruge. Po dva elektorska glasa dobije onaj tko je osvojio najviše glasova na razini savezne države, a onda po jedan elektorski glas pobjedniku u pojedinom kongresnom okrugu (Maine ima 2, Nebraska 3).

Odmetnuti ili nevjerni elektori

Iako bi, načelno, elektori na razini pojedinih saveznih država morali dati sve svoje glasove onom kandidatu koji je osvojio većinu glasova u njoj, ponekada se pojave odmetnuti elektori (faithless electors) ili elektori koji odluče ne dati svoj glas nikome.

Najsvježiji primjer odmetnutih elektora je onaj s američkih predsjedničkih izbora 2016. godine. Tom je prilikom bilo čak 10 odmetnika. Glasovi njih 3 su poništeni temeljem zakona pojedinih saveznih država (Maine, Minnesota i Colorado) – to su bili elektori koji su svoj glas trebali dati demokratskoj kandidatkinji Clinton. Međutim, oni su ih dali u 2 slučaja Bernieju Sandersu i u jednom slučaju republikancu (hrvatskih korijena) Johnu Kasichu.

Ostalih 7 odmetnika s izbora iz 2016. su imali validne glasove, a u konačnici je to dovelo do toga da je demokratkinja Clinton izgubila 5 svojih elektorskih glasova (4 u saveznoj državi Washington i 1 s Havaja), a republikanac Donald Trump je izgubio dva (oba u Texasu).

Koliko savezne države imaju elektorskih glasova?

Broj dodijeljenih elektorskih glasova ovisi o broju stanovnika utvrđenih popisom. Svaka savezna država ima po 2 – bez obzira na broj stanovnika (kao i u slučaju predstavnika u Senatu), a povrh toga ostatak po broju stanovnika. Najveći broj elektorskih glasova ima Kalifornija (55), a najmanje (3) imaju savezne države Aljaska, Delaware, Washington (DC), Montana, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Vermont i Wyoming.

Iako je sam sustav izložen određenim kritikama njegova je temeljna ideja bila u samoj srži američkog federalizma – osigurati i manjim državama određenu ravnopravnost i priliku za aktivnim i značajnim političkim djelovanjem na federalnoj razini.

Politička raspodjela i preferencije saveznih država

Zahvaljujući izraženom dvostranačju u SAD-u, ali i činjenici kako elektorske glasove pojedine države dobiva u cijelosti onaj kandidat koji osvoji većinu glasova, kroz vrijeme su se iskristalizirale određene države koje postojanu glasuju za demokrate, odnosno republikance. Možemo ih nazvati državama utvrdama. Primjer takve države za demokrate je Kalifornija i njezinih 55 elektorskih glasova, dok su republikanci poprilično sigurni u Oklahomi ili Sjevernoj i Južnoj Dakoti. Donedavno su republikanci mogli sa značajnom vjerojatnošću računati i na Teksas, međutim, po anketama u ovim izborima, Teksas više nije toliko neupitno republikanski.

Države bojišnice (battleground states, swing states) na izborima 2020.

U svakom izbornom ciklusu iskristalizira se nekoliko posebno značajnih saveznih država koje nose veliki broj elektorskih glasova, a nisu strogo predodređene prema pojedinoj političkoj opciji. To su države bojišnice ili, što je učestaliji naziv čak i na našem jeziku, swing/battleground states.

Možda jedan od javnosti šire poznatih slučajeva je Florida. Od posljednja 4 izborna ciklusa, dva puta su pobijedili demokrati (2008. i 2012.), a dva puta republikanci (2004. i 2016.). I ove se godine predviđa tijesna utrka. Mnogima je (osobito demokratima!) još u sjećanju 2000. godina u kojem se izbore za dlaku izgubili demokrati (Al Gore) – razlika je bila samo 537 glasova u korist republikanaca. U postotcima – republikanci su dobili 48.847%, a demokrati 48.838% glasova. No, zahvaljujući elektorskom sustavu, svih 25 elektorskih glasova je pripalo republikanskom kandidatu Georgeu W. Bushu, a pokazalo se kako je Florida bila i presudna u izbornoj utrci te godine.

Za 2020. godinu, različiti izvori navode različite države kao države bojišnice. Većina ih se ipak slaže kako je riječ o ovim saveznim državama: o Pennsylvania, Florida, Michigan, Wisconsin, Arizona, Sjeverna Karolina, Georgija, Nevada, Sjeverna Karolina, Minnesota, Texas, Ohio, Colorado, Virginia, New Mexico i New Hampshire.

Osobno, moj bi se izbor ponešto razlikovao (na donjoj sam ih karti ucrtao pa će biti zgodno usporediti stvarne rezultate s ovim pogađanjem. Primjerice, mislim kako New Hampshire nije dvojben za demokrate, kao što mislim da je Texas i dalje relativno siguran za republikance. Iz osobne perspektive, države koje će imati presudnu ulogu na predsjedničkim izborima 2020. će biti Florida, Sjeverna Karolina, Ohio, Michigan i Pennsylvania. Zajedno one nose 29 + 15 + 18 + 16 + 20 = 98 elektorskih glasova.

Međutim, ako su izbori iz 2016. išta pokazali, onda je to da se prevrati mogu dogoditi, kako anketna i druga ispitivanja javnog mijenja nisu apsolutno pouzdana te da uvijek treba ostaviti mjesta i za čimbenik iznenađenja.

I za kraj nekoliko zanimljivosti i odgovora na česta pitanja o američkim predsjedničkim izborima.

Zašto nacionalne ankete nemaju smisla?

Često se u medijima pojavljuju informacije kako Biden vodi nacionalno 7 do 8% po broju glasova. Međutim, kako je već spomenuto, bitni su elektorski glasovi i pobjeda u pojedinim saveznim državama – ne nacionalno. Kao podsjetnik, Hillary Clinton je 2016. vodila u anketama nacionalno, štoviše, osvojila je više glasova nacionalno, ali je pobjedu odnio Trump. Ankete na razini država su ipak pouzdanije, ali, opet – sjetimo se 2016.

Zašto su američki izbori utorkom i uvijek u studenom?

Razlozi su povijesni. Kada je nastajala mlada američka država kao i njezina demokracija, kao društvo, bili su pretežno vezani uz poljoprivredu i živjeli na selu. Također, bili su izuzetno religiozni i očekivalo se kako će sudjelovati na bogoslužjima nedjeljom. Ponedjeljak isto nije bio dobar izbor jer bi ljudi, zbog lošije prometne povezanosti, putovali po cijeli dan do gradova u kojima bi mogli glasovati. Prvi idući „slobodan“ dan je bio – utorak.

Sličan je razlog i za izbor studenog kao mjeseca u kojem se uvijek glasuje. Sezona žetve i većine poljoprivrednih radova je završila pa su ljudi mogli jednostavnije dolaziti u gradove i glasovati

Međutim, u pojedinim je saveznim državama moguće glasovati i ranije (early voting) ili poštom.

Što nas dovodi do idućeg pitanja…

Koliko je ljudi glasovalo poštom ili ranije na izborima 2020.?

Iako točan broj nećemo znati dok se ne prebroje svi listići, trenutno (2.11.2020.) riječ je oko preko 90 milijuna glasačkih listića koji su ispunjeni. Ugrubo se navodi kako je oko 60 milijuna njih vezano uz demokrate, a 30 milijuna za republikance.

Što ako nitko ne osvoji dovoljno (270) elektorskih glasova?

Teoretski, u toj situaciji bi predsjednika birao Zastupnički dom Kongresa i to tako da svaka država ima po jednog predstavnika. Za pobjedu bi trebalo imati glasove 26 država. Trenutno većinu u Zastupničkom domu imaju demokrati. Potpredsjednika ne bira Zastupnički dom, već gornji dom Kongresa – Senat. Pobjednik se određuje većinom glasova senatora – potrebna je većina glasova – dakle, minimalno 51 glas. Senatom trenutno vladaju republikanci.

Iako je relativno mala vjerojatnost (tim više što je sustav dvostranački, a tek bi pojavom neke značajnije treće političke opcije to postalo izglednije), postoji mogućnost da odmetnuti (nevjerni) elektori mogli pomrsiti račune. Međutim, te kombinacije zaista zaslužuju još jedan poseban članak samo na tu temu.

Biraju li Amerikanci samo predsjednika 3.11.2020.?

Ne. Paralelno će se birati i članovi Zastupničkog doma Kongresa (svih 435 mjesta) i 35 mjesta u Senatu. Također, birat će se i niz guvernera kao i niz lokalnih izbora. Inače bi se biralo 33 mjesta, međutim, smrću senatora McCaina iz Arizone (2018.) i ostavkom senatora Isaksona iz Georgije (krajem 2019.) provede se i posebni izbori za ta dva upražnjena mjesta.

Kada se otvaraju birališta (ne računajući ona za rano glasovanje)?

U manjim mjetima se prema posebnim odredbama može glasovati već iza ponoći na izborni dan. U saveznoj državi New Hampshire titulu “first in the Nation” mjesta u kojem se glasuje nosi mjesto Dixville Notch. Ovdje pogledajte i video i rezultate glasovanja u Dixville Notchu na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine.