Politika i izbori

Koja je najniža izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj?

Author: Vibor Cipan Objavljeno: 14 veljače, 2021., a u kategoriji Klima i vrijeme
  • Apsolutno najniža izmjerena temperatura u Hrvatskoj je -34,6 °C.
  • Ova je temperatura mjerena 13.1.2003. u Gračacu.
  • Na području Zagreba - najhladniji je Maksimir s -31,4 °C.
Koja je minimalna, najniža izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoja? Izvor podataka: DHMZ. Koja je minimalna, najniža izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj?

Relativno izražen val hladnoće ovih je dana obilježio vrijeme u Europi, osobito u sjevernijim i istočnijim krajevima. Međutim, posljedice hladnog prodora zraka osjetili smo i u našim područjima u Hrvatskoj.

Iako su jutarnje temperature nerijetko bile i dvoznamenkasti minusi, a na otocima je bilo i snijega, rekordnu najnižu, rekordnu, temperaturu zraka ništa nije ugrozilo.

Aposlutna najniža mjerena temperatura u Hrvatskoj

Prema službenim podacima DHMZ-a, najniža temperatura zraka ikad izmjerena u Hrvatskoj je -34,6 °C i izmjerena je 13.1.2003. u Gračacu.

Ponekada se mogu pronaći i nešto drugačije informacije. Primjerice, spominje se kako je najniža temperatura zraka ikada mjerena u Hrvatskoj bila -36,0 °C i mjerena je u Gospiću famozne zime, 4.2.1929. godine. Druga informacija spominje Čakovec i minus od 35,5 °C koji je navodno zabilježen iste godine, ali dan ranije – 3. veljače.

Ovi podaci se ne smatraju službenima jer, kako ističe DHMZ, nisu mjereni prema propisanim standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Koja je minimalna, najniža izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj? Izvor podataka: DHMZ.
Koja je minimalna, najniža izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj? Izvor podataka: DHMZ.

 

Temperaturu nižu od -30 °C bilježili smo na nizu postaja. Primjerice:

  • Gračac -34,6 °C
  • Gospić -33,5 °C
  • Zalesina -33,4 °C
  • Lovinac  -32.5 °C
  • Zagreb (Maksimir) -31.4 °C
  • Vinkovci -30,5°C i
  • Otočac – 30,1 °C.

Zagreb – Grič, Maksmir i Puntijarka

Zanimljiv je slučaj Zagreba i njegove okolice. Na području samog grada, službeno se temperature mjere na tri lokacije. U centru grada (Grič), u istočnom dijelu grada (Maksimir) i na Medvednici (Puntijarka). Možda pomalo neočekivano, ali najniža temperatura među ove tri postaje nije Puntijarka već je to Maksimir sa svojih -31,4 °C. Slijedi Grič s -22,3°C, a na kraju je postaja koja je na najvišoj nadmorskoj visini na ovom području – Puntijarka s apsolutnim minimum od -20,8 °C.

Očekivano, najniže temperature su zabilježene na širem području Gorske Hrvatske. Međutim, ozbiljnih minusa, onih ispod -30 °C  je bilo i u Slavoniji pa su tako Vinkovci 24.1.1963. bilježili -30,1 °C.

Minusi uz obalu, na otocima i zaleđu

Minusa je bilo i na otocima i uz obalu. Od -14,8 °C mjerenih u Rovinju ili -18,7 °C mjerenih u Pazinu, sve do blagih -2.8 °C mjerenih na Mljetu. I naš pučinski otok Palagruža je zabilježila minuse i to -4,3 °C.

Zagora i dalmatinsko zaleđe je imalo svojih hladnih epizoda. Tako se ističe Sinj u kojem su 17.2.1956. mjerena -24,2 °C. Zanimljivo je kako naša najviša meteorološka postaja – Zavižan, nosi apsolutni  rekord količine snijega, ali ne i najniže temperature. Iako vrlo hladno, zavižanskih -28,6 °C je čak 6 stupnjeva toplije od Gračaca i našeg nacionalnog rekorda.

Tablica najnižih izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj od kad postoje mjerenja

POSTAJA POČETAK MJERENJA
(ILI RAZDOBLJE)
TEMPERATURA
(U °C)
DATUM
Gračac 1960.* -34,6 13. 1. 2003.
Gospić 1872.* -33,5 17. 2. 1956.
Zalesina 1981.* -33,4 6. 1. 1985.
Lovinac 1960.* -32,5 13. 1. 2003.
Zagreb Maksimir 1926.* -31,4 15. 2. 1940.
Vinkovci 1961.* -30,5 24. 1. 1963.
Otočac 1994.* -30,1 13. 1. 2003.
Donji Lapac 1982.* -29,7 13. 1. 2003.
Fužine-brana (1955. – 1972.)* -29,4 14. 1. 1968.
Zavižan 1954. -28,6 10. 2. 1956.
Ogulin 1949. -28,5 17. 2. 1956.
Plaški 1960.* -28,5 12. 1. 1985.
Stara Sušica 1960.* -28,5 13. 2. 1985.
Đurđevac 1960. -28,3 16. 1. 1963.
Varaždin 1949. -28,0 16. 2. 1956.
Slavonski Brod 1963. -27,8 24. 1. 1963.
Petrinja 1981.* -27,6 12. 1. 1985.
Požega 1949.* -27,6 16. 1. 1963.
Brinje 1997. -27,5 13. 1. 2003.
Ličko Lešće 1960.* -27,5 13. 1. 2003.
Topusko 1981. -27,5 12. 1. 1985.
Botinec 1962. – 2014. -27,5 17. 1. 1963.
Osijek RC Čepin (1981. – 1991.)* -27,4 31. 1. 1987.
Krbava (1982. – 1991.)* -27,4 12. 1. 1985.
Korenica 1981.* -27,3 13. 1. 2003.
Osijek 1899.* -27,1 31. 1. 1987.
Drežnica 1994. -27,0 13. 1. 2003.
Risnjak – Crni Lug 2003. -27,0 10. 2. i 3. 3. 2005.
Bjelovar 1949. -26,7 16. 1. 1963.
Čakovec 1981.* -26,7 13. 2. 1985.
Ludbreg 1981. -26,6 8. 1. 1985.
Sunja 1981.* -26,5 12. 1. 1985.
Lekenik Vukojevac 1963.* -26,4 12. 1. 1985.
Zagreb Pleso 1959.* -26,3 17. 1. 1963.
Osijek – zračna luka 1981.* -26,2 9. 2. 2012.
Koprivnica 1949. -26,1 16. 2. 1956.
Brestovac – Belje 1981.* -26,0 9. 2. 2012.
Donji Miholjac 1954. -26,0 23. 1. 1963.
Đakovo 1981.* -26,0 31. 1. 1987.
Lokve brana 1960. -26,0 8. 1. 1985.
Novi Dvori (1960. – 1991.)* -26,0 17. 1. 1963.
Račinovci 2007.* -26,0 9. 2. 2012.
Voćin 1981.* -26,0 9. 2. 2012.
Vrelo Ličanke 1974.* -25,7 12. 1. 1985.
Samobor 1981.* -25,6 12. 1. 1985.
Križevci 1961. -25,5 16. 1. 1963.
Jastrebarsko 1981.* -25,5 12. 1. 1985.
Stubičke Toplice 1961.* -25,5 17. 1. 1963.
Beli Manastir 2004.* -25,4 9. 2. 2012.
Karlovac 1949. -25,2 16. 2. 1956.
Sisak 1949.* -25,2 12. 1. 1985.
Kopački Rit 2004.* -25,1 9. 2. 2012.
Gradište 1981. -25,0 31. 1. 1987.
Delnice 1981.* -25,0 8. 1. 1985.
Novi Marof 1981.* -25,0 8. 1. 1985.
Opeke 1981.* -25,0 13. 1. 2003.
Valpovo 1964.* -25,0 13. 1. 2003.
Nova Gradiška 1981.* -24,8 13. 1. 2003.
Begovo Razdolje 2003. – 2008. -24,7 8. 2. 2005.
Božjakovina (1981. – 1989.)* -24,4 11. 1. 1985.
Oborovo 1986.* -24,3 25. 1. 2000.
Virovitica 1951.* -24,3 13. 1. 1987.
Vrh Učke 1968.* -24,3 6. 1. 1985.
Sinj 1950. -24,2 17. 2. 1956.
Slatina 1981.* -24,2 13. 1. 2003.
Borovo (1981. – 1989.)* -24,0 31. 1. 1987.
Slunj 1955.* -24,0 16. 2. 1956.
Zvečevo 1986.* -24,0 9. 2. 2012.
Bosiljevo 1981. -23,9 13. 2. 1985.
Bednja 2006.* -23,8 9. 2. 2012.
Pisarovina 1981.* -23,6 13. 2. 1985.
Plješevica (1981. – 1988.)* -23,5 7. 1. 1985.
Pregrada 1992.* -23,5 10. 2. 2005.
Kostel 1981. – 1987. -23,4 13. 2. 1985.
Malo Trojstvo (1984. – 2003.)* -23,4 13. 2. 1985.
Novska 1981.* -23,4 13. 1. 2003.
Lipik 1981.* -23,3 12. 1. 1985.
Parg 1951. -23,2 10. 2. 1956.
Stružec 1981.* -23,0 12. 1. 1985.
Baške Oštarije (1962. – 2010.)* -23,0 3. 3. 2005.
Šibice 1995.* -22,9 10. 2. 2005.
Županja 1981.* -22,8 9. 2. 2012.
Zabok 1991.* -22,7 26. 1. 2000.
Plitvice 1986.* -22,6 13. 1. 2003.
Ilok 1981.* -22,5 9. 2. 2012.
Kutjevo Vidim 2002.* -22,5 13. 1. 2003.
Daruvar 1978. -22,4 9. 2. 2012.
Čazma 1981.* -22,3 12. 1. 1985.
Zagreb Grič 1881.* -22,2 24. 1. 1942.
Hrvatska Kostajnica 1981.* -22,0 13. 2. 1985.
Krapina KL 1981. – 1988. -22,0 13. 2. 1985.
Našice 1981.* -22,0 31. 1. 1987.
Vukovar 1999.* -21,8 9. 2. 2012.
Kutina 1981.* -21,5 12. 1. 1985.
Virovitica Bikana 1994.* -21,5 31. 12. 1996.
Zelina 1981.* -21,0 12. 2. 1985.
Puntijarka 1981. -20,8 8. 1. 1985.
Sošice 1996.* -20,5 25. 1. 2006.
Gorice 2004. -20,4 9. 2. 2012.
Bilogora 1975. -20,4 21. 2. 1978.
Gorinci 2002. -20,3 1. 1. 2015.
Delnice – COB 1992. – 2007. -20,2 2. 3. 2005.
Skrad (1960. – 1993.)* -19,8 8. 1. 1985.
Zagreb – Rim 1981.* -19,4 12. 1. 1985.
Pazin 1961. -18,7 8. 1. 1985.
Krapina 1993.* -18,5 10. 2. 2005.
Stubička Gora (1981. – 1996.)* -18,5 12. 2. 1985.
Knin 1949.* -18,4 17. 2. 1956.
Udbina 1996.* -18,3 13. 1. 2003.
Kutjevo – Mitrovac 2003.* -17,9 7. 2. 2005.
Čepić 1981. -17,6 8. 1. 1985.
Velika Popina 1981. – 1991. -17,6 13. 2. 1985.
Abrami 1981. -16,9 8. 1. 1985.
Senj 1949. -16,6 10. 2. 1956.
Drniš 1957.* -16,1 12. 1. 1985.
Ponikve (1987. – 2009.)* -15,7 14. 2. 1991.
Letaj – brana 1995.* -15,3 26. 1. 2000.
Vrgorac 1981* -15,0 7. 1. 2017.
Rovinj 1949.* -14,8 7. 1. 1985.
Botonega 1987.* -14,7 2. 3. 2005.
Vrana (1981. – 2002.)* -14,3 9. 1. 1987.
Crikvenica 1895.* -14,0 11. 2. 1929.
Brana Ričice 1993. -13,5 14. 2. 2012.
Poreč 1981.* -13,0 10. 1. 1981.
Rijeka 1948.* -12,8 10. 2. 1956.
Šestanovac 1981. -12,5 13. 1. 1985.
Boljun (1981. – 1989.)* -12,1 8. 1. 1985.
Imotski 1981. -12,1 7. 1. 2017.
Celega 1982.* -12,0 7. 1. 1985.
Zadar Zemunik 1981. -12,0 28. 2. 2018.
Karlobag (1993. – 2018.)* -11,9 8. 2. 2012.
Šibenik 1949. -11,0 10. 2. 1956.
Rijeka Omišalj 1970. -10,7 10. 1. 1985.
Kukuljanovo 1997.* -10,6 26. 2. 2018.
Labin (1993. – 2006.)* -10,5 26. 1. 2000.
Pula – zračna luka 1978.* -10,3 8. 1. 1985.
Kraljevica 1981. – 1986. -10,1 7. 1. 1985.
Labin Dubrova 2006.* -10,0 17. 12. 2010.
Novigrad (Dalmacija) 1981.* -10,0 9. 1. 1987.
Starigrad Paklenica 1992. -9,8 27. 12. 1996.
Bakar 1997.* -9,5 3. 2. 2012.
Benkovac 1981.* -9,5 27. 2. 2018.
Opuzen 1981.* -9,5 12. 1. 1985.
Zadar 1961. -9,1 23. 1. 1963.
Metković 1997.* -9,1 26. 1. 2000.
Split-Marjan 1948. -9,0 23. 1. 1963.
Krk 1981.* -9,0 24. 1. 2006.
Kuna (poluotok Pelješac) 1981.* -9,0 13. 1. 1985.
Malinska 1981.* -9,0 24. 1. 2006.
Pula 1963. -9,0 3. 1. 1979. i 3. 2. 1991.
Ploče 1978. -8,9 13. 1. 1985.
Jelsa (otok Hvar) 1981.* -8,8 26. 1. 2000.
Mali Lošinj Čikat 1981.* -8,6 4. 3. 1987.
Ston 1981.* -8,6 8. 1. 2017.
Split Kaštela 1981. -8,2 7. 1. 2017.
Biograd na moru 1981.* -8,0 27. 12. 1996.
Cres 1985.* -8,0 7. 1. 1985.
Volosko 1995.* -8,0 29. 12. 1996.
Pag 1978.* -8,0 4. 2. 2012.
Vela Luka (otok Korčula) 1981. -7,8 26. 1. 2000.
Silba 1981.* -7,5 4. 2. 2012.
Bol (otok Brač) 1981.* -7,4 7. 1. 2017.
Dubrovnik Ćilipi 1981.* -7,4 8. 1. 2017.
Goveđari 1981.* -7,2 7. 1. 2017.
Dubrovnik 1961. -7,0 14. 1. 1968.
Hvar 1858.* -7,0 24. 1. 1942.
Lastovo 1949. -6,8 23. 1. 1963.
Mali Lošinj 1961. -6,7 23. 1. 1963.
Trsteno (1981. – 2003.)* -6,5 1. 2. 1991.
Sv. Ivan na pučini (Rovinj) 1984. -6,5 29. 12. 1996.
Rab 1978. -6,4 7. 1. 1985.
Sumartin (otok Brač) 1998.* -6,4 8. 1. 2017.
Sutivan (otok Brač) 1981.* -6,3 9. 1. 1987.
Kukljica 1999.* -5,9 26. 1. 2000.
Makarska 1981. -5,5 7. 1. 2017.
Molunat 1998.* -5,4 13. 2. 2004.
Božava 1997.* -5,0 13. 2. 2012. i 7. 1. 2017.
Veli Lošinj 1981. -5,0 7. 1. 1985.
Komiža 1981.* -4,5 7. 1. 2017.
Korčula 1981.* -4,5 6. 3. 1987. i 8. 1. 2017.
Vela Sestrica 1981. -4,5 7. 1. 2017. i 28. 2. 2018.
Palagruža 1949.* -4,3 25. 1. 1954.
Orebić (poluotok Pelješac) 1981.* -3,7 9. 3. 1987.
Goveđari 1 2002. -2,8 18. 2. 2009.

Izvor podataka je DHMZ. Zvjezdica (*) označava postaje na kojima ne postoje svi podaci za cijeli niz.

Koja je najviša mjerena temperatura u Hrvatskoj?

Ako vas zanima i koja je najviša izmjerena temperatura u Hrvatskoj, kao i u nizu pojedinih gradova, pogledajte tablični i prikaz na mapi najviših ikad izmjerenih temperatura u Hrvatskoj.

Author avatar

ABOUT THE AUTHOR

Vibor Cipan

With over 15 years of professional work in technology, Vibor Cipan is a recognized leader in this field. His contributions at Microsoft, where he earned the prestigious MVP title, set the stage for his roles as CEO and Co-Founder of UX Passion, and later on, Point Jupiter, a data-informed agency. There, he led teams that shaped services for over 400 million users globally. His work spans UX design and software development, driving significant contributions in both fields.

Currently immersed in the generative AI sector, Cipan is taking part in projects revolutionizing software development and user engagement. His expertise extends into data viz, analytics and Open Source Intelligence (OSINT), where he actively develops proofs of concept and explores AI's role in shaping societal dynamics and national security.

An accomplished author and speaker, Vibor continues to share his insights at international venues, advocating for innovation and a richer understanding of technology's impact on society.

You can follow him on LinkedIn or Twitter/X as @viborc.

Nastavite čitati

Starije objave