Predsjednica Hrvatske: Kolinda Grabar Kitarović. Ljubaznošću Ureda PRH.
Ažurirano: 7.12.2019.
Jučerašnjom je objavom svojeg programa za iduće predsjedničke izbore, trenutna predsjednica Grabar-Kitarović, ušla u iduću fazu svoje (pred)kampanje. Nakon objave kandidature ranije, 2. listopada, 2019., uslijedilo je razdoblje do 11. studenoga, 2019. kada je aktualna predsjednica objavila svoj program.
Datum 11.11. i vrijeme u 11:00 sati, nisu slučajni. Naime, istoga je datuma i u isto vrijeme, predsjednica objavila svoj program na početku utrke za svoj prvi mandat – 2014. godine.
Premda predsjednica Grabar-Kitarović i dalje vodi u predizbornim anketama ispred svojih glavnih protukandidata (Milanović, Škoro), potpora radu predsjednice je tijekom njezinog mandata oscilirala Prema posljednjim je ispitivanjima javnog mnijenja (listopad, 2019.) ona opala ispod 50%. Iako su u razvijenijim demokracijama, poput američke, praćenje stope odobravanja rada predsjednika države vrlo učestale, u Hrvatskoj je situacija nešto drugačija tako da “approval ratings for Kolinda Grabar-Kitarović” bilježimo jednom mjesečno.
Interaktivni prikaz kretanja podrške
U nastavku se nalazi interaktivni prikaz u kojem je prikazana razina podrške radu predsjednice kao i razina koja pokazuje koliki udio građana ne odobrava njezin rad. Podaci su, mahom, prikupljeni iz Crobarometra – s obzirom na to kako se jedinstven popis i prikaz svih ovih podataka ne nalazi nigdje na webu, potrajalo je nešto vremena proći kroz objave na portalima i prikupiti ih. Broj ispitanika se uglavnom kreće između 960 i 980, dok je standardna pogrješka +/- 3.3%.
Klikom na ovu poveznicu možete pogledati i interaktivni prikaz u većem formatu.
Analiza
Studeni 2019
Najnoviji rezultati ispitivanja javnog mnijenja ukazuju na to kako podršku radu predsjednice sada iskazuje 37% ispitanika – što je izjednačenje s njezinim najlošijim rezultatom iz kolovoza 2019. S druge strane, predsjedničin rad ne odobrava 55% ispitanika što je njezin dosadašnji rekord. Svega 9% ispitanika nema ocjenu njezinog rada.
U prosincu nas očekuje prvi krug predsjedničkih izbora. Bit će izuzetno zanimljivo promatrati rezultate u tom mjesecu, a osobito hoće li i kakav će učinak imati predsjedničina izjava kako bi USKOK-ovom optuženiku, gradonačelniku Zagreba. Milanu Bandiću nosila kolače slučaju da isti bude u pritvoru/zatvoru.
Raniji rezultati
Predsjednica trenutno uživa ispodpolovičnu podršku svojemu radu – njezin rad odobrava 40% ispitanika, dok njih 52% predsjedničinim radom nije zadovoljno. To je razina nezadovoljstva koja se kod predsjednice ustabilila od srpnja 2019. godine kada je po prvi put u svojem dosadašnjem mandatu predsjednica doživjela natpolovično neodobravanje njezinog rada. Najnižu dosadašnju stopu podrške, Grabar-Kitarović je zabilježila u kolovozu 2019. kada je njezin rad odobravalo 37% ispitanika.
Značajniji pad podrške radu predsjednice se može pratiti od listopada 2018. godine. Prvo je predsjednica razriješila dužnosti svojeg dotadašnjeg savjetnika Radeljića (21.12.2018.) pa je potom javno istaknula kako „ZDS“ nije povijesni pozdrav i istaknula kako je bila krivo savjetovana (16.2.2019.).
Očekivano, zahvaljujući svojem aktivnom angažmanu, za vrijeme trajanja Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji (od 14. lipnja pa do 15. srpnja 2018.), predsjedničin rad odobravalo je sve više ljudi. Tako je, primjerice netom prije prvenstva, u lipnju 2018. njezin rad odobravalo 46% ispitanika. Samo malo kasnije, tijekom samog prvenstva – podrška predsjedničinom radu je narasla na visokih 57%. Samo je još jednom nakon toga predsjednica dosegnula višu razinu podrške – u listopadu 2018. i tada je iznosila 58%. Od te točke na ovamo, podrška radu predsjednice je uglavnom opadala dosežući svoj minimum u već spomenutom kolovozu 2019.
Zanimljivo je uočiti kako je odobravanje predsjedničinog rada opalo odmah po posjeti Aleksandra Vučića (u veljači 2018.) – potez kojeg su s jednakim žarom kritizirali i desna i lijeva oporba.
S druge strane, kada je predsjednica sudjelovala na skupu inicijative „Tri mora“ u Varšavi (25. kolovoza, 2016.) te pri tome došla u pozornost i svojim kontaktima i razgovorima s Donaldom Trumpom, to se odrazilo pozitivno na njezine ocjene i razinu podrške. Posebno je drastičan bio pad onih koji ne podržavaju rad predsjednice. Taj je postotak pao s njih 46% na svega 33% u rujnu, odnosno na svega 31% u listopadu 2016. godine. Do neke mjere slična situacija se dogodila i nakon što je predsjednica sudjelovala na NATO samitu nakon kojega je predsjedničin rad odobravalo 50% u lipnju, odnosno 53% građana u srpnju 2016. godine. U javnom je prikazu taj samit dijelom ostao i zapamćen po vrlo agilnom probijanju predsjednice u prve redove državnika pa je tako bila uz rame s predsjednikom Trumpom.
Općenito se čini kako predsjedničini vanjskopolitički potezi privlače pozornost i nerijetko rast podrške njezinom radu. Tako je predsjednica sudjelovala na samitu Višegradske skupine (V4) početkom listopada 2015. kada je njezin rad podržavalo 52%, a ta je potpora nakon toga dosegnula svoj vrhunac od 64% početkom 2016. godine – u osvit formiranja nove vlade pod vodstvom premijera Oreškovića. Zgodna konjunkcija koja je predsjedničinu ocjenu digla do razine koju kasnije nije nadmašila.
Iako je jedan od prvih poteza novoizabrane predsjednice bilo micanje biste Josipa Broza Tita s Pantovčaka (19. ožujka, 2015.), čini se kako joj taj potez nije donio značajniji rast podrške. Dapače, u mjesecu nakon micanja biste, udio onih koji ne odobravaju predsjedničin rad je skočio s 30% u travnju, na 38% u svibnju 2015. godine.
Što nam nose predsjednički izbori 2019./2020.?
U utrku za predsjednika Republike aktualna predsjednica ulazi s prednošću u (gotovo) svim (dosadašnjim) anketama i ispitivanjima javnog mnijenja. Međutim, predsjednica tu nije sama. Zoran Milanović, Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić također hvataju svoju priliku i borbu za izvjestan drugi krug predsjedničkih izbora – vjerojatno u siječnju 2020. godine.
Nastavit ću s praćenjem tih anketa kao i s praćenjem razine odobravanja rada predsjednice.
ABOUT THE AUTHOR
