\n| Kosovo<\/td>\n | 4.401<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Izvor podataka: MMF, 2021<\/p>\n PPP po stanovniku<\/h2>\nPPP (paritet kupovne mo\u0107i) po stanovniku je jo\u0161 jedna mjera \u017eivotnog standarda koja uzima u obzir tro\u0161kove \u017eivota u zemlji. Slovenija ima PPP po stanovniku od 49.967 dolara, dok Hrvatska ima 37.546 dolara.<\/p>\n PPP po stanovniku ostalih zemalja Zapadnog Balkana je ni\u017ei, s Bosnom i Hercegovinom na 17.899 dolara, Srbijom na 27.100 dolara, Crnom Gorom na 26.032 dolara, Kosovom na 14.351 dolara, Sjevernom Makedonijom na 19.783 dolara i Albanijom na 17.858 dolara.<\/p>\n Sli\u010dno kao i BDP po stanovniku, Slovenija i Hrvatska imaju vi\u0161i PPP po stanovniku u usporedbi s ostalim zemljama Zapadnog Balkana, \u0161to ukazuje na vi\u0161i \u017eivotni standard u tim zemljama.<\/p>\n \n\n\n <\/colgroup>\n\n\n \n\n| Slovenija<\/td>\n | 49.967<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Hrvatska<\/td>\n | 37.546<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Srbija<\/td>\n | 27.100<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Crna Gora<\/td>\n | 26.032<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Sjeverna Makedonija<\/td>\n | 19.783<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Bosna i Hercegovina<\/td>\n | 17.899<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Albanija<\/td>\n | 17.858<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Kosovo<\/td>\n | 14.351<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Izvor podataka: MMF, procjena za 2022.<\/p>\n Razlika izme\u0111u BDP-a i PPP-a po stanovniku<\/h3>\nBDP (bruto doma\u0107i proizvod) po stanovniku je mjera ekonomskog outputa (izlaza) po osobi u zemlji i \u010desto se koristi kao pokazatelj \u017eivotnog standarda u zemlji. Izra\u010dunava se dijeljenjem ukupnog BDP-a zemlje s njezinom populacijom. BDP po stanovniku je korisna mjera za uspore\u0111ivanje ekonomskog izlaza razli\u010ditih zemalja, ali ne uzima u obzir tro\u0161kove \u017eivota u tim zemljama.<\/p>\n S druge strane, PPP (paritet kupovne mo\u0107i) po stanovniku je mjera \u017eivotnog standarda u zemlji koja uzima u obzir tro\u0161kove \u017eivota. PPP, ili kupovna mo\u0107, mjera je te\u010daja razmjene izme\u0111u zemalja koja uzima u obzir razlike u cijeni roba i usluga izme\u0111u zemalja. PPP po stanovniku izra\u010dunava se dijeljenjem PPP-a zemlje s njezinom populacijom. Stoga je PPP po stanovniku to\u010dnija mjera \u017eivotnog standarda u zemlji u usporedbi s BDP-om po stanovniku, jer uzima u obzir tro\u0161kove \u017eivota u zemlji.<\/p>\n Na primjer, razmotrite dvije zemlje, A i B, sa sljede\u0107im karakteristikama:<\/p>\n \n- Zemlja A: BDP po stanovniku = 30.000 dolara, PPP po stanovniku = 30.000 dolara<\/li>\n
- Zemlja B: BDP po stanovniku = 20.000 dolara, PPP po stanovniku = 40.000 dolara<\/li>\n<\/ul>\n
Na temelju BDP-a po stanovniku, zemlja A mo\u017ee se \u010diniti da ima vi\u0161i \u017eivotni standard u usporedbi sa zemljom B. Me\u0111utim, kada uzimamo u obzir PPP po stanovniku, vidimo da su tro\u0161kovi \u017eivota u zemlji B ni\u017ei nego u zemlji A, \u0161to zna\u010di da je \u017eivotni standard u zemlji B vi\u0161i nego u zemlji A.<\/p>\n PPP po stanovniku je u ovom slu\u010daju to\u010dnija mjera \u017eivotnog standarda, jer uzima u obzir tro\u0161kove \u017eivota u dvije zemlje.<\/p>\n \n \n <\/div> \n <\/div>\n\n HDI<\/h2>\nIndeks ljudskog razvoja (HDI) mjeri ukupno blagostanje zemlje, procjenjuju\u0107i \u010dimbenike poput \u017eivotne dobi, obrazovanja i \u017eivotnog standarda. Uspore\u0111uje zemlje \u0161irom svijeta, a Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) objavljuje ga svake godine.<\/p>\n HDI se izra\u010dunava na temelju tri dimenzije:<\/p>\n \n- Dugo i zdravo \u017eivljenje<\/strong>: u obzir se uzima o\u010dekivana \u017eivotna dob pri ro\u0111enju.<\/li>\n
- Pristup znanju<\/strong>: uzima se u obzir stopa pismenosti odraslih i kombinirani bruto upisni koeficijent za osnovnu, srednju i visoko\u0161kolsku razinu obrazovanja.<\/li>\n
- Dostojanstven \u017eivotni standard<\/strong>: mjeri se BDP po stanovniku u kupovnoj mo\u0107i (PPP).<\/li>\n<\/ul>\n
Vrijednosti HDI-ja zemalja mjere se na ljestvici od 0 do 1, pri \u010demu ve\u0107e vrijednosti ukazuju na vi\u0161u razinu ljudskog razvoja. Na primjer, vrijednost od 0,6 ili vi\u0161e smatra se “visokim ljudskim razvojem”, dok se vrijednost od 0,8 ili vi\u0161e smatra “vrlo visokim ljudskim razvojem”.<\/p>\n HDI se \u0161iroko koristi kao pokazatelj ukupnog blagostanja stanovni\u0161tva zemlje. To je kombinirana, sastavljena mjera koja procjenjuje vi\u0161e \u010dimbenika blagostanja i stoga se smatra sveobuhvatnijom mjerom od bilo kojeg pojedina\u010dnog pokazatelja. Me\u0111utim, HDI je kritiziran zbog nepoznavanja drugih va\u017enih \u010dimbenika, poput nejednakosti, odr\u017eivosti okoli\u0161a i politi\u010dke slobode. Unato\u010d tim problemima, HDI je i dalje popularna i klju\u010dna mjera ljudskog razvoja.<\/p>\n Slovenija ima HDI od 0,918, dok je HDI Hrvatske 0,858. HDI ostalih WB6 zemalja je ni\u017ei, s Bosnom i Hercegovinom na 0,780, Srbijom na 0,802, Crnom Gorom na 0,832, Kosovom na 0,750, Sjevernom Makedonijom na 0,770 i Albanijom na 0,796.<\/p>\n Slovenija i Hrvatska imaju vi\u0161e HDI-ja od drugih WB6 zemalja, \u0161to ukazuje na vi\u0161u op\u0107u razinu blagostanja u tim zemljama zajedno s Crnom Gorom, dok je samo Srbija marginalno iznad praga od 0,800 kako bi se smatrala zemljom s vrlo visokom razinom ljudskog razvoja.<\/p>\n \n\n\n <\/colgroup>\n\n\n \n\n| Slovenija<\/td>\n | 0,918<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Hrvatska<\/td>\n | 0,858<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Crna Gora<\/td>\n | 0,832<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Srbija<\/td>\n | 0,802<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Albanija<\/td>\n | 0,796<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Bosna i Hercegovina<\/td>\n | 0,780<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Sjeverna Makedonija<\/td>\n | 0,770<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Kosovo<\/td>\n | 0,750<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Izvor podataka: UN, 2021<\/p>\n \n \n <\/div> \n <\/div>\n\n O\u010dekivana \u017eivotna dob pri ro\u0111enju<\/h2>\nO\u010dekivana \u017eivotna dob pri ro\u0111enju mjeri koliko godina prosje\u010dna osoba mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e \u017eivjeti u trenutku ro\u0111enja. To je \u010desto kori\u0161ten pokazatelj ukupnog zdravlja i dobrobiti populacije. O\u010dekivana \u017eivotna dob pri ro\u0111enju ovisi o razli\u010ditim \u010dimbenicima, poput genetike, \u017eivotnog stila, pristupa zdravstvenoj za\u0161titi i uvjeta okoline. Ipak, uglavnom se smatra kako visoka o\u010dekivana prosje\u010dna \u017eivotna dob pri ro\u0111enju ukazuje na visoki standard \u017eivota i op\u0107u dobrobit u zemlji.<\/p>\n Mnogi \u010dimbenici mogu utjecati na prosje\u010dnu \u017eivotnu dob pri ro\u0111enju – kako je ve\u0107 ranije navedeno – uklju\u010duju\u0107i genetiku, \u017eivotni stil, pristup zdravstvenoj za\u0161titi i uvjete okoline. Na primjer, genetika mo\u017ee odigrati ulogu u odre\u0111ivanju koliko dugo \u0107e pojedinac vjerojatno \u017eivjeti, ali \u017eivotni stil i \u010dimbenici okoline tako\u0111er mogu zna\u010dajno utjecati na prosje\u010dnu \u017eivotnu dob.<\/p>\n Tako\u0111er, \u010dimbenici poput prehrane, tjelovje\u017ebe i pristupa zdravstvenoj za\u0161titi mogu doprinijeti ukupnom zdravlju i dobrobiti osobe. Na isti na\u010din, \u010dimbenici poput one\u010di\u0161\u0107enja, pristupa \u010distoj vodi i sanitarnim uvjetima i broja zdravstvenih ustanova tako\u0111er mogu zna\u010dajno utjecati na o\u010dekivanu prosje\u010dnu \u017eivotnu dob pri ro\u0111enju.<\/p>\n Op\u0107enito, o\u010dekivana prosje\u010dna \u017eivotna dob pri ro\u0111enju dobar je pokazatelj zdravlja i dobrobiti populacije. Tako\u0111er mo\u017ee puno re\u0107i o \u010dimbenicima koji utje\u010du na zdravlje populacije.<\/p>\n Slovenija ima prosje\u010dnu o\u010dekivanu \u017eivotnu dob pri ro\u0111enju od 80,53 godine, dok Hrvatska ima 77,72 godine. Albanija ima vi\u0161u prosje\u010dnu \u017eivotnu dob pri ro\u0111enju, od 78,69 godina.<\/p>\n Prosje\u010dna \u017eivotna dob pri ro\u0111enju u ostalim WB6 zemljama ni\u017ea je, s Bosnom i Hercegovinom od 77,75 godina, Srbijom od 74,23 godine, Crnom Gorom od 75,93 godine, Kosovom od 77,00 godina i Sjevernom Makedonijom od 75,69 godina.<\/p>\n Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Albanija imaju vi\u0161u prosje\u010dnu \u017eivotnu dob pri ro\u0111enju u usporedbi s drugim WB6 zemljama, \u0161to ukazuje na bolje op\u0107e zdravlje u<\/p>\n U slu\u010dajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije, taj broj je i dalje zna\u010dajno ni\u017ei u odnosu na Sloveniju, \u0161to je vjerojatno povezano s relativno visokim razinama pu\u0161enja u tim zemljama (i regiji WB6 op\u0107enito).<\/p>\n \n\n\n <\/colgroup>\n\n\n \n\n| Slovenija<\/td>\n | 80,53<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Albanija<\/td>\n | 78,69<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Bosna i Hercegovina<\/td>\n | 77,75<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Hrvatska<\/td>\n | 77,72<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Kosovo<\/td>\n | 77,00<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Crna Gora<\/td>\n | 75,93<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Sjeverna Makedonija<\/td>\n | 75,69<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Srbija<\/td>\n | 74,23<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Izvor podataka: WBG, 2020<\/p>\n \n \n <\/div> \n <\/div>\n\n \u010clanstvo u Europskoj uniji<\/h2>\nSlovenija i Hrvatska su \u010dlanice Europske unije, pri \u010demu se Slovenija pridru\u017eila 2004., a Hrvatska 2013. godine.<\/p>\n Slovenija je postala neovisna dr\u017eava 1991. nakon raspada Jugoslavije. Za \u010dlanstvo u EU-u prijavila se 1996. godine te je dobila status kandidata 1999. godine. Slovenija je zavr\u0161ila pregovore o \u010dlanstvu u 2004., a potom ubrzo postala \u010dlanicom Europske unije 1. svibnja 2004. godine.<\/p>\n Pristup Slovenije EU-u bio je razmjerno jednostavan, s obzirom na to da je zemlja ispunila sve potrebne kriterije za \u010dlanstvo, uklju\u010duju\u0107i ekonomske, politi\u010dke i pravne reforme. Uz to, Slovenija je imala stabilnu demokratsku vlast i dobro razvijeno tr\u017ei\u0161no gospodarstvo, \u0161to ju je u\u010dinilo privla\u010dnim kandidatom za \u010dlanstvo u EU-u.<\/p>\n Kao i Slovenija, Hrvatska je proglasila neovisnost od Jugoslavije 1991. te se prijavila za \u010dlanstvo u EU-u 2003. godine. Dobila je status kandidata 2004. te zavr\u0161ila pregovore o \u010dlanstvu 2011. godine. Me\u0111utim, zabrinutost oko ispunjavanja kriterija vezanih uz vladavinu prava i korupciju usporile su pristupni proces Hrvatske.<\/p>\n Kako bi rije\u0161ila te probleme, Hrvatska je implementirala niz reformi, uklju\u010duju\u0107i pravosudne i antikorupcijske reforme. Tako\u0111er je blisko je sura\u0111ivala s EU-om u rje\u0161avanju grani\u010dnog spora sa Slovenijom. Nakon \u0161to je rije\u0161ila te probleme, Hrvatska je postala \u010dlanicom Europske unije 1. srpnja 2013.<\/p>\n Sve ostale dr\u017eave Zapadnog Balkana nisu \u010dlanice EU-a, ali sve imaju europsku perspektivu. Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Srbija su slu\u017ebeni kandidati u procesu pregovora. Bosna i Hercegovina je nedavno dobila status slu\u017ebenog kandidata (15. prosinca 2022.), a u regiji se smatra dr\u017eavom koja najslabije napreduje u integraciji u EU.<\/p>\n Kosovo je trenutno mogu\u0107i kandidat za \u010dlanstvo, a njegova daljnja integracija u EU ovisit \u0107e o me\u0111usobnim odnosima sa Srbijom. Srbija i dalje tvrdi da je Kosovo njezin teritorij, iako je Kosovo proglasilo neovisnost, a ve\u0107ina \u010dlanica UN-a, EU-a i NATO-a ga je priznala. Neovisnost Kosova je politi\u010dka realnost, usprkos nadi i naporima Srbije da to ospori.<\/p>\n \n\n\n <\/colgroup>\n\n\n \n\n| Slovenija<\/td>\n | \u010clanica od 2004.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Hrvatska<\/td>\n | \u010clanica od 2013.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Crna Gora<\/td>\n | Kandidat, pregovara<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Srbija<\/td>\n | Kandidat, pregovara<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Sjeverna Makedonija<\/td>\n | Kandidat, pregovara<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Albanija<\/td>\n | Kandidat, pregovara<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Bosna i Hercegovina<\/td>\n | Kandidat<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Kosovo<\/td>\n | Potencijalni kandidat<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\u010clanstvo u NATO-u<\/h2>\nNATO, odnosno Sjevernoatlantski savez, vojni je savez 30 zemalja iz Sjeverne Amerike i Europe, a Finska i \u0160vedska trenutno su u procesu pristupanja podlo\u017enom potvrdi svih ostalih dr\u017eava \u010dlanica NATO-a. Proces pristupanja \u0160vedske i Finske je usporen ratifikacijom istoga u Mad\u017earskoj i Turskoj.<\/p>\n NATO je osnovan 1949. godine kako bi pru\u017eao kolektivnu sigurnost i obranu protiv mogu\u0107ih prijetnji dr\u017eavama \u010dlanicama. NATO djeluje na na\u010delu kolektivne obrane, \u0161to zna\u010di da se napad na jednog \u010dlana Saveza smatra napadom na sve \u010dlanice. Organizacija ima razli\u010dite vojne i nevojne alate, uklju\u010duju\u0107i vojne snage, dijeljenje obavje\u0161tajnih informacija i diplomatske napore. Glavni ured NATO-a nalazi se u Bruxellesu (Belgija), s mnogim podre\u0111enim i povezanim organizacijama koje NATO-u poma\u017eu u ostvarivanju ciljeva.<\/p>\n Slovenija i Hrvatska su obje \u010dlanice NATO-a, pri \u010demu se Slovenija pridru\u017eila 2004. godine, a Hrvatska 2009. godine. Albanija je tako\u0111er postala \u010dlanica NATO-a 2009. godine, Crna Gora se pridru\u017eila 2017. godine, a Sjeverna Makedonija 2020. godine.<\/p>\n Srbija tvrdi da ima neutralni status, unato\u010d svom povezivanju i brojnim vezama s Rusijom i Kinom, \u0161to se o\u010dituje u njezinu nabavljanju oru\u017eanih sustava od tih zemalja koje nisu \u010dlanice NATO-a.<\/p>\n \n\n\n <\/colgroup>\n\n\n \n\n| Slovenija<\/td>\n | \u010clanica od 2004.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Hrvatska<\/td>\n | \u010clanica od 2009.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Albanija<\/td>\n | \u010clanica od 2009.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Crna Gora<\/td>\n | \u010clanica od 2017.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Severna Makedonija<\/td>\n | \u010clanica od 2020.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Srbija<\/td>\n | Nominalno neutralna<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Bosna i Hercegovina<\/td>\n | MAP od 2018.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Kosovo<\/td>\n | Potencijalni kandidat<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n \n <\/div> \n <\/div>\n\n \u010clanstvo u Eurozoni<\/h2>\nEurozona je monetarna unija 20 zemalja Europske unije (EU) koje su prihvatile euro kao svoju valutu. Osnovana je 1999. godine kako bi se stvorilo jedinstveno tr\u017ei\u0161te s zajedni\u010dkom valutom, \u0161to bi pomoglo rastu gospodarstva, stabilnosti i u\u010dinkovitosti poslovanja.<\/p>\n Eurozona je pro\u0161la kroz nekoliko krugova pro\u0161irenja od svog osnutka. Gr\u010dka je 2002. godine postala prvi dodatni \u010dlan Eurozone, slijedila ju je Slovenija 2007., Cipar i Malta 2008., Slova\u010dka 2009., Estonija 2011., Latvija 2014. i Litva 2015. Hrvatska se pridru\u017eila Eurozoni 2023.<\/p>\n Kako bi se pridru\u017eile Eurozoni, zemlje moraju zadovoljiti kriterije iz Maastrichta.<\/p>\n Kriteriji iz Maastrichta<\/h3>\nKriteriji iz Maastrichta uklju\u010duju:<\/p>\n \n- Stabilnost cijena<\/strong>: Zemlja mora imati niske i stabilne stope inflacije.<\/li>\n
- Stabilnost te\u010daja<\/strong>: Zemlja mora imati stabilan te\u010daj i ne smije imati zna\u010dajnijih i ozbiljnih fluktuacija te\u010daja u pro\u0161losti.<\/li>\n
- Javne financije<\/strong>: Zemlja mora imati zdrave javne financije, s javnim dugom koji ne prelazi 60% BDP-a i prora\u010dunskim manjkom koji ne prelazi 3% BDP-a.<\/li>\n
- Dugoro\u010dne kamatne stope<\/strong>: Dugoro\u010dne kamatne stope zemlje ne smiju biti vi\u0161e za 2% od prosjeka tri zemlje \u010dlanice s najni\u017eom stopom inflacije.<\/li>\n<\/ul>\n
Slovenija i Hrvatska su obje \u010dlanice Eurozone, priklju\u010div\u0161i joj se 2007. i 2023. godine.<\/p>\n Ostale zemlje WB6 nisu \u010dlanice Eurozone. Me\u0111utim, Kosovo i Crna Gora jednostrano koriste euro kao svoju valutu, iako nisu \u010dlanice EU-a ili Eurozone.<\/p>\n \n\n\n <\/colgroup>\n\n\n \n\n| Slovenija<\/td>\n | \u010clanica od 2007.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Hrvatska<\/td>\n | \u010clanica od 2023.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Crna Gora<\/td>\n | Jednostrano koristi euro<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Kosovo<\/td>\n | Jednostrano koristi euro<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Albanija<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Bosna i Hercegovina<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Sjeverna Makedonija<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Srbija<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n \n <\/div> \n <\/div>\n\n \u010clanstvo u Schengenskom prostoru<\/h2>\nSchengenski prostor obuhva\u0107a 27 europskih zemalja koje su ukinule putovnice i druge kontrole na svojim me\u0111usobnim granicama. Ideja iza Schengenskog prostora je omogu\u0107iti slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala unutar zone kao da je jedna zemlja.<\/p>\n Schengenski prostor je pro\u0161ao nekoliko krugova pro\u0161irenja od svog osnutka. Nastao je 1995. potpisivanjem Schengenskog sporazuma od strane pet zemalja EU-a (Belgija, Francuska, Njema\u010dka, Luksemburg i Nizozemska). Od tada se pro\u0161irio na ukupno 23 dodatne zemlje EU-a (posljednji dodatak je Hrvatska u 2023. godini) i \u010detiri zemlje koje nisu \u010dlanice EU-a (Island, Lihten\u0161tajn, Norve\u0161ka i \u0160vicarska).<\/p>\n Ukidanje kontrola na granicama unutar Schengenskog prostora donijelo je nekoliko koristi, uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n \n- Pove\u0107anu trgovinu i gospodarsku aktivnost<\/strong>: Slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala olak\u0161alo je trgovinu i gospodarsku aktivnost unutar Schengenskog prostora.<\/li>\n
- Pobolj\u0161anu mobilnost<\/strong>: Nedostatak kontrola na granicama omogu\u0107ava lako kretanje ljudi unutar Schengenskog prostora, \u0161to olak\u0161ava putovanje, rad, studiranje i \u017eivot u razli\u010ditim zemljama.<\/li>\n
- Pobolj\u0161anu sigurnost<\/strong>: Zemlje Schengenskog prostora sada dijele informacije i imaju zajedni\u010dku bazu podataka. To olak\u0161ava pronala\u017eenje kriminalaca i terorista u Schengenskom prostoru.<\/li>\n<\/ul>\n
\n \n <\/div> \n <\/div>\n\n Kriteriji za pridru\u017eivanje<\/h3>\nDa bi se pridru\u017eila Schengenskom prostoru, zemlja mora ispuniti odre\u0111ene kriterije, uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n \n- Biti \u010dlanica EU-a ili imati poseban odnos s EU-om<\/li>\n
- Ukinuti putovnice i druge vrste kontrola na svojim me\u0111usobnim granicama<\/li>\n
- Imati funkcionalan i u\u010dinkovit sustav upravljanja granicama<\/li>\n
- Imati funkcionalan i u\u010dinkovit sustav policijske i pravosudne suradnje<\/li>\n
- Imati funkcionalan i u\u010dinkovit sustav za za\u0161titu podataka<\/li>\n<\/ul>\n
Slovenija i Hrvatska su obje \u010dlanice Schengenskog podru\u010dja, sa Slovenijom koja je pristupila 2007. godine te Hrvatskom koja je to u\u010dinila s prvim danom 2023. godine. Niti jedna dr\u017eava Zapadnog Balkana nije \u010dlanica Schengenskog podru\u010dja. \u010clanstvo u Schengenskom podru\u010dju omogu\u0107ava ukidanje kontrole putovnica na unutarnjim granicama \u010dlanica, \u0161to olak\u0161ava slobodno kretanje ljudi unutar podru\u010dja.<\/p>\n \n\n\n <\/colgroup>\n\n\n \n\n| Slovenija<\/td>\n | \u010clanica od 2007.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Hrvatska<\/td>\n | \u010clanica od 2023.<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Albanija<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Bosna i Hercegovina<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Kosovo<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Crna Gora<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Sjeverna Makedonija<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n | \n| Srbija<\/td>\n | –<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n \n <\/div> \n <\/div>\n\n Zaklju\u010dno<\/h2>\nOp\u0107enito promatrano, Slovenija i Hrvatska su najnaprednije i najintegriranije zemlje na ovom podru\u010dju i time zna\u010dajno odska\u010du od zemalja Zapadnog Balkana. To se vidi po njihovom vi\u0161em BDP-u po glavi stanovnika, PPP-u po glavi stanovnika, HDI-u, o\u010dekivanom trajanju \u017eivota pri ro\u0111enju (pri \u010demu Albanija posti\u017ee bolje rezultate od Hrvatske u ovom aspektu) i \u010dlanstvu u razli\u010ditim me\u0111unarodnim organizacijama kao \u0161to su EU, NATO, Eurozona i \u0160engensko podru\u010dje.<\/p>\n Iako se u zemljama Zapadnog Balkana pokazuje odre\u0111eno pobolj\u0161anje u ovim pokazateljima (osobito u Crnoj Gori i Albaniji), i dalje postoji zna\u010dajan jaz izme\u0111u njih i Slovenije i Hrvatske. Stoga \u0107e biti interesantno vidjeti kako se ovi politi\u010dki i ekonomski procesi razvijati u budu\u0107nosti i mogu li zemlje Zapadnog Balkana dosti\u0107i razinu razvoja i integracije koju vidimo u Sloveniji i Hrvatskoj.<\/p>\n To \u0107e predstavljati osobito zna\u010dajan izazov za Bosnu i Hercegovinu (uzimaju\u0107i u obzir njen izuzetno slo\u017een i neefikasan, disfunkcionalan unutra\u0161nji sustav upravljanja i probleme s reformom izbornog zakona i potrebom osiguravanja jednakosti njenih konstitutivnih naroda – Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba).<\/p>\n Srbija i Kosovo tako\u0111er \u0107e imati zna\u010dajne izazove, imaju\u0107i u vidu politi\u010dki status realnosti kosovske neovisnosti i potrebu da Srbija to prizna. Srbija se tako\u0111er mora zna\u010dajno uskladiti s vanjskom politikom EU-a (podru\u010dje u kojem se posljednjih godina sve vi\u0161e udaljuje). Srbija je jedina europska zemlja (uz Bjelorusiju) koja nije uvela sankcije rusiji zbog njihove (ruske) bezrazlo\u017ene agresije i napada na neovisnu Ukrajinu.<\/p>\n Evo kako mo\u017eete podr\u017eati viborc.com<\/h2>\nNadamo se da vam se svi\u0111a na\u0161 sadr\u017eaj. Mo\u017eete nas podr\u017eati na nekoliko na\u010dina. Ako koristite softver za blokiranje oglasa, molimo vas da nas dodate na sigurnu listu i omogu\u0107ite prikaz oglasa. Kada dijelite na\u0161 sadr\u017eaj, molimo vas da ozna\u010dite izvor. Ako dijelite na Instagramu, molimo vas da ozna\u010dite @viborccom<\/a>. Isto vrijedi i za Twitter (@viborccom<\/a>).<\/p>\nHvala! Thanks! Danke! \u0414\u044f\u043a\u0443\u044e!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zapadni Balkan, tako\u0111er poznat kao WB6, je regija koja obuhva\u0107a Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ovaj \u010dlanak uspore\u0111uje razli\u010dite ekonomske i politi\u010dke pokazatelje Slovenije i Hrvatske, koje se \u010desto smatraju najnaprednijim i najvi\u0161e eurointegriranim zemljama u regiji, s onima od WB6 zemalja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3805,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[321,322,29,301,346,303,172,157,159,320,317,323,202,309,28,319,318],"class_list":["post-3838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-albanija-hr","tag-crna-gora-hr","tag-ekonomija","tag-europa-hr-2","tag-europe-hr","tag-europska-unija","tag-eurozona-hr","tag-feat1-hr-3","tag-hrvatska-hr","tag-kosovo-hr","tag-schengen-hr","tag-sjeverna-makedonija-hr","tag-slovenija-hr","tag-srbija-hr","tag-vizualizacije-podataka","tag-wb6-hr","tag-zapadni-balkan-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\n Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023. • viborc.com<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Usporedba BDP-a i drugih ekonomskih pokazatelja Slovenije i Hrvatske s dr\u017eavama Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, C. Gora, S. Makedonija, Kosovo)\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023. • viborc.com\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Usporedba BDP-a i drugih ekonomskih pokazatelja Slovenije i Hrvatske s dr\u017eavama Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, C. Gora, S. Makedonija, Kosovo)\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"viborc.com\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/viborccom\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-03-05T13:38:09+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-03-05T14:45:07+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2160\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"2160\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Vibor Cipan\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@viborccom\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@viborccom\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Vibor Cipan\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/\"},\"author\":{\"name\":\"Vibor Cipan\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/a8eeda3ea1bbf3cbfb7e0aa86f66b49b\"},\"headline\":\"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023.\",\"datePublished\":\"2023-03-05T13:38:09+00:00\",\"dateModified\":\"2023-03-05T14:45:07+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/\"},\"wordCount\":2858,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png\",\"keywords\":[\"Albanija\",\"Crna Gora\",\"Ekonomija\",\"Europa\",\"Europe\",\"Europska Unija\",\"Eurozona\",\"feat1\",\"Hrvatska\",\"Kosovo\",\"Schengen\",\"Sjeverna Makedonija\",\"Slovenija\",\"Srbija\",\"Vizualizacije podataka\",\"WB6\",\"Zapadni Balkan\"],\"articleSection\":[\"Ekonomija\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/\",\"name\":\"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023. • viborc.com\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png\",\"datePublished\":\"2023-03-05T13:38:09+00:00\",\"dateModified\":\"2023-03-05T14:45:07+00:00\",\"description\":\"Usporedba BDP-a i drugih ekonomskih pokazatelja Slovenije i Hrvatske s dr\u017eavama Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, C. Gora, S. Makedonija, Kosovo)\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png\",\"width\":2160,\"height\":2160,\"caption\":\"Comaprison: Economics and politics of Slovenia, Croatia, and Western Balkans countries\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna\",\"item\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/\",\"name\":\"viborc.com\",\"description\":\"Telling data-driven stories about politics, climate, economics, and more.\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization\",\"name\":\"viborc.com\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/viborccom-new-logo.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/viborccom-new-logo.png\",\"width\":816,\"height\":816,\"caption\":\"viborc.com\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/viborccom\/\",\"https:\/\/x.com\/viborccom\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/a8eeda3ea1bbf3cbfb7e0aa86f66b49b\",\"name\":\"Vibor Cipan\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a3ca7470bc48e736f24e9b48077f3c3d418415239d8871dd568ba26fa37a03d4?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a3ca7470bc48e736f24e9b48077f3c3d418415239d8871dd568ba26fa37a03d4?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Vibor Cipan\"},\"description\":\"With over 15 years of professional work in technology, Vibor Cipan is a recognized leader in this field. His contributions at Microsoft, where he earned the prestigious MVP title, set the stage for his roles as CEO and Co-Founder of UX Passion, and later on, Point Jupiter, a data-informed agency. There, he led teams that shaped services for over 400 million users globally. His work spans UX design and software development, driving significant advancements in both fields. Currently immersed in the generative AI sector, Cipan is taking part in projects revolutionizing software development and user engagement. His expertise extends into data viz, analytics and Open Source Intelligence (OSINT), where he actively develops proofs of concept and explores AI's role in shaping societal dynamics and national security. An accomplished author and speaker, Vibor continues to share his insights at international venues, advocating for innovation and a richer understanding of technology's impact on society.\",\"sameAs\":[\"https:\/\/www.linkedin.com\/in\/vibor\/\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023. • viborc.com","description":"Usporedba BDP-a i drugih ekonomskih pokazatelja Slovenije i Hrvatske s dr\u017eavama Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, C. Gora, S. Makedonija, Kosovo)","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023. • viborc.com","og_description":"Usporedba BDP-a i drugih ekonomskih pokazatelja Slovenije i Hrvatske s dr\u017eavama Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, C. Gora, S. Makedonija, Kosovo)","og_url":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/","og_site_name":"viborc.com","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/viborccom\/","article_published_time":"2023-03-05T13:38:09+00:00","article_modified_time":"2023-03-05T14:45:07+00:00","og_image":[{"width":2160,"height":2160,"url":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png","type":"image\/png"}],"author":"Vibor Cipan","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@viborccom","twitter_site":"@viborccom","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Vibor Cipan","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/"},"author":{"name":"Vibor Cipan","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/a8eeda3ea1bbf3cbfb7e0aa86f66b49b"},"headline":"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023.","datePublished":"2023-03-05T13:38:09+00:00","dateModified":"2023-03-05T14:45:07+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/"},"wordCount":2858,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png","keywords":["Albanija","Crna Gora","Ekonomija","Europa","Europe","Europska Unija","Eurozona","feat1","Hrvatska","Kosovo","Schengen","Sjeverna Makedonija","Slovenija","Srbija","Vizualizacije podataka","WB6","Zapadni Balkan"],"articleSection":["Ekonomija"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/","url":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/","name":"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023. • viborc.com","isPartOf":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png","datePublished":"2023-03-05T13:38:09+00:00","dateModified":"2023-03-05T14:45:07+00:00","description":"Usporedba BDP-a i drugih ekonomskih pokazatelja Slovenije i Hrvatske s dr\u017eavama Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, C. Gora, S. Makedonija, Kosovo)","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#primaryimage","url":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png","contentUrl":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png.png","width":2160,"height":2160,"caption":"Comaprison: Economics and politics of Slovenia, Croatia, and Western Balkans countries"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/usporedba-slovenija-hrvatske-zapadni-balkan-2023-ekonomija-politika\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna","item":"https:\/\/viborc.com\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Usporedba Slovenije, Hrvatske i Zapadnog Balkana u 2023."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#website","url":"https:\/\/viborc.com\/hr\/","name":"viborc.com","description":"Telling data-driven stories about politics, climate, economics, and more.","publisher":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/viborc.com\/hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization","name":"viborc.com","url":"https:\/\/viborc.com\/hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/viborccom-new-logo.png","contentUrl":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/viborccom-new-logo.png","width":816,"height":816,"caption":"viborc.com"},"image":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/viborccom\/","https:\/\/x.com\/viborccom"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/a8eeda3ea1bbf3cbfb7e0aa86f66b49b","name":"Vibor Cipan","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a3ca7470bc48e736f24e9b48077f3c3d418415239d8871dd568ba26fa37a03d4?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a3ca7470bc48e736f24e9b48077f3c3d418415239d8871dd568ba26fa37a03d4?s=96&d=mm&r=g","caption":"Vibor Cipan"},"description":"With over 15 years of professional work in technology, Vibor Cipan is a recognized leader in this field. His contributions at Microsoft, where he earned the prestigious MVP title, set the stage for his roles as CEO and Co-Founder of UX Passion, and later on, Point Jupiter, a data-informed agency. There, he led teams that shaped services for over 400 million users globally. His work spans UX design and software development, driving significant advancements in both fields. Currently immersed in the generative AI sector, Cipan is taking part in projects revolutionizing software development and user engagement. His expertise extends into data viz, analytics and Open Source Intelligence (OSINT), where he actively develops proofs of concept and explores AI's role in shaping societal dynamics and national security. An accomplished author and speaker, Vibor continues to share his insights at international venues, advocating for innovation and a richer understanding of technology's impact on society.","sameAs":["https:\/\/www.linkedin.com\/in\/vibor\/"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3838"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3838\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3805"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}} | | | | | | | |
![\"Usporedba:](\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/comparison-slovenia-croatia-serbia-western-balkans.png-730x730.png\")
<\/a>