{"id":1046,"date":"2020-11-02T23:42:54","date_gmt":"2020-11-02T22:42:54","guid":{"rendered":"https:\/\/viborc.com\/?p=1046"},"modified":"2022-10-16T12:42:25","modified_gmt":"2022-10-16T10:42:25","slug":"vodic-americki-izbori-predsjednik-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/","title":{"rendered":"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori?"},"content":{"rendered":"

Ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori 2020 – uvodno<\/h2>\n

Ameri\u010dki izborni sustav, osobito onaj vezan uz izbor predsjednika, je poprili\u010dno slo\u017een. Osobito ako ga promatramo iz europske ili, pak, hrvatske perspektive. Dok kod nas ve\u0107i broj osvojenih glasova nu\u017eno zna\u010di i pobjedu predsjedni\u010dkih kandidata, u slu\u010daju SAD-a, to ne mora biti slu\u010daj. Ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori su zanimljiva i slo\u017eena politi\u010dka situacija, a u ovom vodi\u010du donosimo detaljno kako Amerikanci biraju svojeg predsjednika.<\/p>\n

Kako je, dakle, mogu\u0107e da je Donald Trump 2016. godine osvojio 2.868.686 glasova manje od Hillary Clinton, a ipak postao predsjednikom SAD-a? Rije\u010d je o tzv. Elektorskom kolegiju (sustavu) o kojem malo vi\u0161e detalja u nastavku. Isti je sustav i odgovor na pitanje kako je mogu\u0107e da ameri\u010dki bira\u010di predsjednika ipak ne biraju neposredno (kao mi) ve\u0107 posredno i koje su posljedice toga?<\/p>\n

Op\u0107enito<\/h2>\n

Amerikanci svojeg predsjednika i potpredsjednika biraju svake 4 godine. U Hrvatskoj predsjednike biramo svakih 5 godina, sli\u010dno kao i u Francuskoj. Kao mala zanimljivost \u2013 Francuzi su sve do referenduma od 24.9.2000. imali trajanje mandata predsjednika od 7 godina.<\/p>\n

Ove se godine ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori odr\u017eavaju 3.11.2020. godine \u2013 kao i uvijek, prvog utorka u studenom. Za\u0161to ba\u0161 tada? Kasnije u \u010dlanku je i to poja\u0161njeno.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Trajanje mandata<\/h3>\n

Jo\u0161 od vremena Georgea Washingtona, postojala je tradicija i nepisano pravilo da predsjednik mo\u017ee slu\u017eiti najvi\u0161e dva mandata. Me\u0111utim, kako to nije bilo strogo pisano pravilo, ve\u0107 je Ulysses S. Grant (18. ameri\u010dki predsjednik) poku\u0161ao na izborima osvojiti tre\u0107i (neuzastopni) mandat.<\/p>\n

Rekord, ipak, dr\u017ei Franklin Roosevelt koji je 1940. godine izabran u svoj tre\u0107i mandat 1940. godine. Nakon \u0161to je ve\u0107im dijelom vodio Ameriku kroz Drugi svjetski rat (a u prija\u0161njim mandatima i kroz Veliku depresiju), Roosevelt se kandidirao (i osvojio!) svoj \u010detvrti mandat. Nije ga, me\u0111utim zavr\u0161io \u2013 umro je 12.4.1945 godine \u2013 tek 82 dana unutar svojeg 4. mandata.<\/p>\n

Pou\u010deni tim iskustvo i o\u010ditim odstupanjem od nepisane tradicije, Amerikanci su tu nepisanu tradiciju odlu\u010dili formalizirati. Nakon procesa usvajanja u Kongresu (1947.), Ustavu je dodan 22. amandman. Kona\u010dno je usvojen (na razini pojedinih dr\u017eava) i na snagu je stupio 27.2.1951. godine. Njegova bit? Ograni\u010davanje trajanja mandata predsjednika na maksimalno dva.<\/p>\n

Strana\u010dki sustav<\/h2>\n

Ameri\u010dki politi\u010dki sustav je, na\u010delno vi\u0161estrana\u010dki i ustrojstveno demokratski. Za\u0161to \u201ena\u010delno\u201c? Zato \u0161to politi\u010dkom scenom Amerike ve\u0107 ne\u0161to manje od 2 stolje\u0107a dominiraju dvije politi\u010dke stranke. Republikanci i Demokrati su osvojili sve predsjedni\u010dke izbore od 1852. godine, bez iznimke! Manje stranke ili neovisni kandidati povremeno osvajaju mjesta u predstavni\u010dkim tijelima kako na federalnoj (nacionalnoj) razini, tako i lokalno u pojedinim dr\u017eavama.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Demokratska stranka<\/h3>\n

Demokratska stranka (demokrati) je osnovana 1828. godine i na\u010delno je smje\u0161tena na lijevom-centru uz ideolo\u0161ku bliskost ameri\u010dkom liberalizmu. Demokratska stranka je najstarija trajno djeluju\u0107a, politi\u010dka stranka na svijetu. Prvi demokratski predsjednik je bio Andrew Jackson. Demokratski kandidat na predsjedni\u010dkim izborima u 2020. godini je Joe Biden.<\/p>\n

U nekoj \u0161iroj slici, demokrati se zala\u017eu za temeljne liberalne vrijednosti poput gra\u0111anskih prava, klimatskih promjena, useljeni\u010dke reforme i generalno dostupnijeg zdravstvenog osiguranja. Ne zaziru od ve\u0107eg utjecaja vlasti u \u017eivotima gra\u0111ana. Njihova bira\u010dka bazu su uglavnom educiraniji stanovnici u urbanim sredi\u0161tima, osobito uz obale. Neki od demokratskih predsjednika su bili Barack Obama, JFK i, ve\u0107 ranije spomenuti, Andrew Jackson.<\/p>\n

Republikanska stranka<\/h3>\n

Na drugoj strani politi\u010dkog spektra (desni centar uz ameri\u010dki konzervatizam), nalazi se Republikanska stranka (republikanci) koja je osnovana 1854. godine. Iako je ne\u0161to \u201emla\u0111a\u201c od Demokratske stranke, \u010desto je nazivaju i GOP (Grand Old Party). Prvi republikanski predsjednik je bio Abraham Lincoln. Na ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. republikanski kandidat je Donald Trump koji poku\u0161ava obraniti svoj prvi mandat iz 2016. godine.<\/p>\n

Ideolo\u0161ki, u skladu sa svojim konzervativnijim osnovama, republikanci se zala\u017eu za manju ulogu dr\u017eave i vlasti na \u017eivote gra\u0111ana, prava na posjedovanje i no\u0161enje oru\u017eja, stro\u017ee useljeni\u010dke zakone i, barem nominalno, za ve\u0107u fiskalnu odgovornost. Bira\u010dku bazu \u010dine stanovnici manjih gradova i osobito stanovnici ruralnih podru\u010dja.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Kandidati na ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020<\/h2>\n

Podr\u0161ku gra\u0111ana na ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine tra\u017ee dvojica najistaknutijih kandidata. Za republikance je to, dosada\u0161nji predsjednik, Donald Trump<\/strong> koji je svoj prvi mandat osvojio 2016. godine.<\/p>\n

Demokrati kao svojeg kandidata isti\u010du Joea Bidena<\/strong> koji je za vrijeme predsjednika Obame bio potpredsjednik. Niz drugih stranaka tako\u0111er ima svoje kandidate, ali s obzirom na politi\u010dku dominaciju demokrata i republikanaca, jedine objektivne \u0161anse imaju upravo Trump i Biden.<\/p>\n

Osvoji li svoj drugi mandat, Trump \u0107e imati 74 godine. Ako u svojoj namjeri uspije Biden, imat \u0107e 78 godina i time postati najstariji predsjednik na po\u010detku svojeg prvog mandata u ameri\u010dkoj povijesti.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Kako se bira ameri\u010dki predsjednik?<\/h2>\n

Iako gra\u0111ani na izborima glasuju izravno kori\u0161tenjem op\u0107eg glasa\u010dkog prava (uz odre\u0111ena ograni\u010denja), predsjednika ipak ne biraju sami gra\u0111ani. Ameri\u010dki izborni sustav u slu\u010daju izbora predsjednika je posredan i odvija se kroz elektorski kolegij (Electoral college<\/em>). Moglo bi se re\u0107i kako predsjednika SAD-a, na neki na\u010din, biraju savezne dr\u017eave, ne sami gra\u0111ani.<\/p>\n

Elektorski sustav i elektorski kolegij<\/h3>\n

Svaka ameri\u010dka savezna dr\u017eava ima odre\u0111eni broj elektorskih glasova i taj broj ovisi o broju stanovnika te dr\u017eave. Ukupan je broj uvijek 538, samo preraspodjela mo\u017ee biti druga\u010dija. Za\u0161to ba\u0161 538?<\/p>\n

Zato \u0161to to predstavlja zbroj svih predstavnika u Kongresu \u2013 njih 435 u Zastupni\u010dkom domu i u Senatu (100 po 2 iz svake savezne dr\u017eave) i jo\u0161 3 elektora za Washington DC. \u0160to dovodi do ukupnog broja od 538. Za pobjedu je potrebno skupiti njih 270.<\/p>\n

Sami elektori se biraju na mandat od 4 godine i njihova je jedina svrha \u2013 izbor predsjednika i potpredsjednika SAD-a. Elektori se okupljaju nakon izbora –\u00a0 a ove godine \u0107e to biti 14.12.2020. Za\u0161to ba\u0161 tada?<\/p>\n

Zato \u0161to je to prvi ponedjeljak nakon druge srijede u prosincu. Logi\u010dno, zar ne?!<\/p>\n

Ono \u0161to je specifi\u010dno je da, u pravilu, onaj kandidat koji osvoji ve\u0107inu glasova u pojedinoj saveznoj dr\u017eavi dobiva sve elektorske glasove te dr\u017eave \u2013 ne proporcionalno. Primjerice, ako u Kaliforniji pobijedi Joe Biden bez obzira na razliku u odnosu na Trumpa, on dobiva svih 55 elektorskih glasova. Relativna pobjeda \u2013 apsolutan broj elektora.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Elektorske iznimke<\/h3>\n

Postoje i dvije iznimke \u2013 to su Maine i Nebraska.<\/p>\n

Ove dvije savezne dr\u017eave koriste metodu koja u obzir uzima kongresne okruge. Po dva elektorska glasa dobije onaj tko je osvojio najvi\u0161e glasova na razini savezne dr\u017eave, a onda po jedan elektorski glas pobjedniku u pojedinom kongresnom okrugu (Maine ima 2, Nebraska 3).<\/p>\n

Odmetnuti ili nevjerni elektori<\/h3>\n

Iako bi, na\u010delno, elektori na razini pojedinih saveznih dr\u017eava morali dati sve svoje glasove onom kandidatu koji je osvojio ve\u0107inu glasova u njoj, ponekada se pojave odmetnuti elektori (faithless electors<\/em>) ili elektori koji odlu\u010de ne dati svoj glas nikome.<\/p>\n

Najsvje\u017eiji primjer odmetnutih elektora je onaj s ameri\u010dkih predsjedni\u010dkih izbora 2016. godine. Tom je prilikom bilo \u010dak 10 odmetnika. Glasovi njih 3 su poni\u0161teni temeljem zakona pojedinih saveznih dr\u017eava (Maine, Minnesota i Colorado) \u2013 to su bili elektori koji su svoj glas trebali dati demokratskoj kandidatkinji Clinton. Me\u0111utim, oni su ih dali u 2 slu\u010daja Bernieju Sandersu i u jednom slu\u010daju republikancu (hrvatskih korijena) Johnu Kasichu.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Ostalih 7 odmetnika s izbora iz 2016. su imali validne glasove, a u kona\u010dnici je to dovelo do toga da je demokratkinja Clinton izgubila 5 svojih elektorskih glasova (4 u saveznoj dr\u017eavi Washington i 1 s Havaja), a republikanac Donald Trump je izgubio dva (oba u Texasu).<\/p>\n

Koliko savezne dr\u017eave imaju elektorskih glasova?<\/h3>\n

Broj dodijeljenih elektorskih glasova ovisi o broju stanovnika utvr\u0111enih popisom. Svaka savezna dr\u017eava ima po 2 \u2013 bez obzira na broj stanovnika (kao i u slu\u010daju predstavnika u Senatu), a povrh toga ostatak po broju stanovnika. Najve\u0107i broj elektorskih glasova ima Kalifornija (55), a najmanje (3) imaju savezne dr\u017eave Aljaska, Delaware, Washington (DC), Montana, Sjeverna Dakota, Ju\u017ena Dakota, Vermont i Wyoming.<\/p>\n

\"Elektorska<\/a>
Elektorska mapa SAD-a za 2020. godinu.<\/figcaption><\/figure>\n

Iako je sam sustav izlo\u017een odre\u0111enim kritikama njegova je temeljna ideja bila u samoj sr\u017ei ameri\u010dkog federalizma \u2013 osigurati i manjim dr\u017eavama odre\u0111enu ravnopravnost i priliku za aktivnim i zna\u010dajnim politi\u010dkim djelovanjem na federalnoj razini.<\/p>\n

Politi\u010dka raspodjela i preferencije saveznih dr\u017eava<\/h2>\n

Zahvaljuju\u0107i izra\u017eenom dvostrana\u010dju u SAD-u, ali i \u010dinjenici kako elektorske glasove pojedine dr\u017eave dobiva u cijelosti onaj kandidat koji osvoji ve\u0107inu glasova, kroz vrijeme su se iskristalizirale odre\u0111ene dr\u017eave koje postojanu glasuju za demokrate, odnosno republikance. Mo\u017eemo ih nazvati dr\u017eavama utvrdama. Primjer takve dr\u017eave za demokrate je Kalifornija i njezinih 55 elektorskih glasova, dok su republikanci poprili\u010dno sigurni u Oklahomi ili Sjevernoj i Ju\u017enoj Dakoti. Donedavno su republikanci mogli sa zna\u010dajnom vjerojatno\u0161\u0107u ra\u010dunati i na Teksas, me\u0111utim, po anketama u ovim izborima, Teksas vi\u0161e nije toliko neupitno republikanski.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Dr\u017eave boji\u0161nice (battleground states, swing states) na izborima 2020.<\/h3>\n

U svakom izbornom ciklusu iskristalizira se nekoliko posebno zna\u010dajnih saveznih dr\u017eava koje nose veliki broj elektorskih glasova, a nisu strogo predodre\u0111ene prema pojedinoj politi\u010dkoj opciji. To su dr\u017eave boji\u0161nice ili, \u0161to je u\u010destaliji naziv \u010dak i na na\u0161em jeziku, swing\/battleground states<\/em>.<\/p>\n

Mo\u017eda jedan od javnosti \u0161ire poznatih slu\u010dajeva je Florida. Od posljednja 4 izborna ciklusa, dva puta su pobijedili demokrati (2008. i 2012.), a dva puta republikanci (2004. i 2016.). I ove se godine predvi\u0111a tijesna utrka. Mnogima je (osobito demokratima!) jo\u0161 u sje\u0107anju 2000. godina u kojem se izbore za dlaku izgubili demokrati (Al Gore) \u2013 razlika je bila samo 537 glasova u korist republikanaca. U postotcima \u2013 republikanci su dobili 48.847%, a demokrati 48.838% glasova. No, zahvaljuju\u0107i elektorskom sustavu, svih 25 elektorskih glasova je pripalo republikanskom kandidatu Georgeu W. Bushu, a pokazalo se kako je Florida bila i presudna u izbornoj utrci te godine.<\/p>\n

Za 2020. godinu, razli\u010diti izvori navode razli\u010dite dr\u017eave kao dr\u017eave boji\u0161nice. Ve\u0107ina ih se ipak sla\u017ee kako je rije\u010d o ovim saveznim dr\u017eavama: o Pennsylvania, Florida, Michigan, Wisconsin, Arizona, Sjeverna Karolina, Georgija, Nevada, Sjeverna Karolina, Minnesota, Texas, Ohio, Colorado, Virginia, New Mexico i New Hampshire.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Osobno, moj bi se izbor pone\u0161to razlikovao (na donjoj sam ih karti ucrtao pa \u0107e biti zgodno usporediti stvarne rezultate s ovim poga\u0111anjem. Primjerice, mislim kako New Hampshire nije dvojben za demokrate, kao \u0161to mislim da je Texas i dalje relativno siguran za republikance. Iz osobne perspektive, dr\u017eave koje \u0107e imati presudnu ulogu na predsjedni\u010dkim izborima 2020. \u0107e biti Florida, Sjeverna Karolina, Ohio, Michigan i Pennsylvania. Zajedno one nose 29 + 15 + 18 + 16 + 20 = 98 elektorskih glasova.<\/p>\n

\"Karta<\/a>
Karta koja oslikava (ugrubo) stanje po anketama. Crveno su republikanci, modro – demokrati, a \u017eutom bojom su ozna\u010dene dr\u017eave oko kojih postoji dosta neizvjesnosti.<\/figcaption><\/figure>\n

Me\u0111utim, ako su izbori iz 2016. i\u0161ta pokazali, onda je to da se prevrati mogu dogoditi, kako anketna i druga ispitivanja javnog mijenja nisu apsolutno pouzdana te da uvijek treba ostaviti mjesta i za \u010dimbenik iznena\u0111enja.<\/p>\n

I za kraj nekoliko zanimljivosti i odgovora na \u010desta pitanja o ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima.<\/p>\n

\n\n
<\/div>\n\n
\n<\/div><\/div>\n\n

Za\u0161to nacionalne ankete nemaju smisla?<\/h2>\n

\u010cesto se u medijima pojavljuju informacije kako Biden vodi nacionalno 7 do 8% po broju glasova. Me\u0111utim, kako je ve\u0107 spomenuto, bitni su elektorski glasovi i pobjeda u pojedinim saveznim dr\u017eavama \u2013 ne nacionalno. Kao podsjetnik, Hillary Clinton je 2016. vodila u anketama nacionalno, \u0161tovi\u0161e, osvojila je vi\u0161e glasova nacionalno, ali je pobjedu odnio Trump. Ankete na razini dr\u017eava su ipak pouzdanije, ali, opet \u2013 sjetimo se 2016.<\/p>\n

Za\u0161to su ameri\u010dki izbori utorkom i uvijek u studenom?<\/h2>\n

Razlozi su povijesni. Kada je nastajala mlada ameri\u010dka dr\u017eava kao i njezina demokracija, kao dru\u0161tvo, bili su prete\u017eno vezani uz poljoprivredu i \u017eivjeli na selu. Tako\u0111er, bili su izuzetno religiozni i o\u010dekivalo se kako \u0107e sudjelovati na bogoslu\u017ejima nedjeljom. Ponedjeljak isto nije bio dobar izbor jer bi ljudi, zbog lo\u0161ije prometne povezanosti, putovali po cijeli dan do gradova u kojima bi mogli glasovati. Prvi idu\u0107i \u201eslobodan\u201c dan je bio \u2013 utorak.<\/p>\n

Sli\u010dan je razlog i za izbor studenog kao mjeseca u kojem se uvijek glasuje. Sezona \u017eetve i ve\u0107ine poljoprivrednih radova je zavr\u0161ila pa su ljudi mogli jednostavnije dolaziti u gradove i glasovati<\/p>\n

Me\u0111utim, u pojedinim je saveznim dr\u017eavama mogu\u0107e glasovati i ranije (early voting<\/em>) ili po\u0161tom.<\/p>\n

\u0160to nas dovodi do idu\u0107eg pitanja\u2026<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Koliko je ljudi glasovalo po\u0161tom ili ranije na izborima 2020.?<\/h2>\n

Iako to\u010dan broj ne\u0107emo znati dok se ne prebroje svi listi\u0107i, trenutno (2.11.2020.) rije\u010d je oko preko 90 milijuna glasa\u010dkih listi\u0107a koji su ispunjeni. Ugrubo se navodi kako je oko 60 milijuna njih vezano uz demokrate, a 30 milijuna za republikance.<\/p>\n

\u0160to ako nitko ne osvoji dovoljno (270) elektorskih glasova?<\/h2>\n

Teoretski, u toj situaciji bi predsjednika birao Zastupni\u010dki dom Kongresa i to tako da svaka dr\u017eava ima po jednog predstavnika. Za pobjedu bi trebalo imati glasove 26 dr\u017eava. Trenutno ve\u0107inu u Zastupni\u010dkom domu imaju demokrati. Potpredsjednika ne bira Zastupni\u010dki dom, ve\u0107 gornji dom Kongresa \u2013 Senat. Pobjednik se odre\u0111uje ve\u0107inom glasova senatora – potrebna je ve\u0107ina glasova \u2013 dakle, minimalno 51 glas. Senatom trenutno vladaju republikanci.<\/p>\n

Iako je relativno mala vjerojatnost (tim vi\u0161e \u0161to je sustav dvostrana\u010dki, a tek bi pojavom neke zna\u010dajnije tre\u0107e politi\u010dke opcije to postalo izglednije), postoji mogu\u0107nost da odmetnuti (nevjerni) elektori mogli pomrsiti ra\u010dune. Me\u0111utim, te kombinacije zaista zaslu\u017euju jo\u0161 jedan poseban \u010dlanak samo na tu temu.<\/p>\n

Biraju li Amerikanci samo predsjednika 3.11.2020.?<\/h2>\n

Ne. Paralelno \u0107e se birati i \u010dlanovi Zastupni\u010dkog doma Kongresa (svih 435 mjesta) i 35 mjesta u Senatu. Tako\u0111er, birat \u0107e se i niz guvernera kao i niz lokalnih izbora. Ina\u010de bi se biralo 33 mjesta, me\u0111utim, smr\u0107u senatora McCaina iz Arizone (2018.) i ostavkom senatora Isaksona iz Georgije (krajem 2019.) provede se i posebni izbori za ta dva upra\u017enjena mjesta.<\/p>\n

\n \n
<\/div> \n <\/div>\n\n

Kada se otvaraju birali\u0161ta (ne ra\u010dunaju\u0107i ona za rano glasovanje)?<\/h2>\n

U manjim mjetima se prema posebnim odredbama mo\u017ee glasovati ve\u0107 iza pono\u0107i na izborni dan. U saveznoj dr\u017eavi New Hampshire titulu “first in the Nation” mjesta u kojem se glasuje nosi mjesto Dixville Notch. Ovdje pogledajte i video i rezultate glasovanja u Dixville Notchu na ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Detaljan vodi\u010d o ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine. Kako Amerikanci biraju predsjednika, \u0161to su elektori? Sve \u0161to trebate znati.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1049,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[158],"tags":[178,184,180,179,182,30,185,181,183],"class_list":["post-1046","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izbori-politika","tag-americki-izbori-2020","tag-amerika","tag-demokrati","tag-donald-trump","tag-elektori","tag-izbori","tag-joe-biden-hr","tag-republikanci","tag-sad"],"acf":[],"yoast_head":"\nVodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori? • viborc.com<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Detaljan vodi\u010d o ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine. Kako Amerikanci biraju predsjednika, \u0161to su elektori? Sve \u0161to trebate znati.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori? • viborc.com\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Detaljan vodi\u010d o ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine. Kako Amerikanci biraju predsjednika, \u0161to su elektori? Sve \u0161to trebate znati.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"viborc.com\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/viborccom\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-11-02T22:42:54+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-10-16T10:42:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"740\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"416\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Vibor Cipan\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@viborccom\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@viborccom\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Vibor Cipan\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/\"},\"author\":{\"name\":\"Vibor Cipan\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/a8eeda3ea1bbf3cbfb7e0aa86f66b49b\"},\"headline\":\"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori?\",\"datePublished\":\"2020-11-02T22:42:54+00:00\",\"dateModified\":\"2022-10-16T10:42:25+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/\"},\"wordCount\":2463,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg\",\"keywords\":[\"Ameri\u010dki izbori 2020\",\"Amerika\",\"Demokrati\",\"Donald Trump\",\"Elektori\",\"Izbori\",\"Joe Biden\",\"Republikanci\",\"SAD\"],\"articleSection\":[\"Izbori i politika\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/\",\"name\":\"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori? • viborc.com\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg\",\"datePublished\":\"2020-11-02T22:42:54+00:00\",\"dateModified\":\"2022-10-16T10:42:25+00:00\",\"description\":\"Detaljan vodi\u010d o ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine. Kako Amerikanci biraju predsjednika, \u0161to su elektori? Sve \u0161to trebate znati.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg\",\"width\":740,\"height\":416,\"caption\":\"Bijela ku\u0107a - Ameri\u010dki izbori 2020.\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna\",\"item\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/\",\"name\":\"viborc.com\",\"description\":\"Telling data-driven stories about politics, climate, economics, and more.\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization\",\"name\":\"viborc.com\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/viborccom-new-logo.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/viborccom-new-logo.png\",\"width\":816,\"height\":816,\"caption\":\"viborc.com\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/viborccom\/\",\"https:\/\/x.com\/viborccom\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/a8eeda3ea1bbf3cbfb7e0aa86f66b49b\",\"name\":\"Vibor Cipan\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a3ca7470bc48e736f24e9b48077f3c3d418415239d8871dd568ba26fa37a03d4?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a3ca7470bc48e736f24e9b48077f3c3d418415239d8871dd568ba26fa37a03d4?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Vibor Cipan\"},\"description\":\"With over 15 years of professional work in technology, Vibor Cipan is a recognized leader in this field. His contributions at Microsoft, where he earned the prestigious MVP title, set the stage for his roles as CEO and Co-Founder of UX Passion, and later on, Point Jupiter, a data-informed agency. There, he led teams that shaped services for over 400 million users globally. His work spans UX design and software development, driving significant advancements in both fields. Currently immersed in the generative AI sector, Cipan is taking part in projects revolutionizing software development and user engagement. His expertise extends into data viz, analytics and Open Source Intelligence (OSINT), where he actively develops proofs of concept and explores AI's role in shaping societal dynamics and national security. An accomplished author and speaker, Vibor continues to share his insights at international venues, advocating for innovation and a richer understanding of technology's impact on society.\",\"sameAs\":[\"https:\/\/www.linkedin.com\/in\/vibor\/\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori? • viborc.com","description":"Detaljan vodi\u010d o ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine. Kako Amerikanci biraju predsjednika, \u0161to su elektori? Sve \u0161to trebate znati.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori? • viborc.com","og_description":"Detaljan vodi\u010d o ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine. Kako Amerikanci biraju predsjednika, \u0161to su elektori? Sve \u0161to trebate znati.","og_url":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/","og_site_name":"viborc.com","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/viborccom\/","article_published_time":"2020-11-02T22:42:54+00:00","article_modified_time":"2022-10-16T10:42:25+00:00","og_image":[{"width":740,"height":416,"url":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Vibor Cipan","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@viborccom","twitter_site":"@viborccom","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Vibor Cipan","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/"},"author":{"name":"Vibor Cipan","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/a8eeda3ea1bbf3cbfb7e0aa86f66b49b"},"headline":"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori?","datePublished":"2020-11-02T22:42:54+00:00","dateModified":"2022-10-16T10:42:25+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/"},"wordCount":2463,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg","keywords":["Ameri\u010dki izbori 2020","Amerika","Demokrati","Donald Trump","Elektori","Izbori","Joe Biden","Republikanci","SAD"],"articleSection":["Izbori i politika"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/","url":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/","name":"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori? • viborc.com","isPartOf":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg","datePublished":"2020-11-02T22:42:54+00:00","dateModified":"2022-10-16T10:42:25+00:00","description":"Detaljan vodi\u010d o ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima 2020. godine. Kako Amerikanci biraju predsjednika, \u0161to su elektori? Sve \u0161to trebate znati.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#primaryimage","url":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg","contentUrl":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/americki-izbori-2020-vodic.jpg","width":740,"height":416,"caption":"Bijela ku\u0107a - Ameri\u010dki izbori 2020."},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/vodic-americki-izbori-predsjednik-2020\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna","item":"https:\/\/viborc.com\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vodi\u010d: Kako funkcioniraju ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#website","url":"https:\/\/viborc.com\/hr\/","name":"viborc.com","description":"Telling data-driven stories about politics, climate, economics, and more.","publisher":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/viborc.com\/hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#organization","name":"viborc.com","url":"https:\/\/viborc.com\/hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/viborccom-new-logo.png","contentUrl":"https:\/\/viborc.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/viborccom-new-logo.png","width":816,"height":816,"caption":"viborc.com"},"image":{"@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/viborccom\/","https:\/\/x.com\/viborccom"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/a8eeda3ea1bbf3cbfb7e0aa86f66b49b","name":"Vibor Cipan","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/viborc.com\/hr\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a3ca7470bc48e736f24e9b48077f3c3d418415239d8871dd568ba26fa37a03d4?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a3ca7470bc48e736f24e9b48077f3c3d418415239d8871dd568ba26fa37a03d4?s=96&d=mm&r=g","caption":"Vibor Cipan"},"description":"With over 15 years of professional work in technology, Vibor Cipan is a recognized leader in this field. His contributions at Microsoft, where he earned the prestigious MVP title, set the stage for his roles as CEO and Co-Founder of UX Passion, and later on, Point Jupiter, a data-informed agency. There, he led teams that shaped services for over 400 million users globally. His work spans UX design and software development, driving significant advancements in both fields. Currently immersed in the generative AI sector, Cipan is taking part in projects revolutionizing software development and user engagement. His expertise extends into data viz, analytics and Open Source Intelligence (OSINT), where he actively develops proofs of concept and explores AI's role in shaping societal dynamics and national security. An accomplished author and speaker, Vibor continues to share his insights at international venues, advocating for innovation and a richer understanding of technology's impact on society.","sameAs":["https:\/\/www.linkedin.com\/in\/vibor\/"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1046"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1046\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1049"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/viborc.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}