Američki zakonodavni okvir pruža mogućnost i ranijeg glasovanja – prije samog dana izbora. Načelno, ranije se može glasovati osobno, dolaskom na biračka mjesta posebno otvorena za tu namjeru ili poštom.
Hrvatsko zakonodavstvo ovaj sustav ne prakticira iako on nije svojstven samo za Ameriku. Glasovanje poštom je moguće i u Švicarskoj, dok osobno ranije glasovati možete i u Kanadi.
Stalan rast broja ranijih glasača
Kroz povijest, broj ljudi koji su koristili ovakvo pravo glasa je rastao. Ova je godina svakako rekordna, a tome u prilog ide i situacija s koronavirusnom infekcijom. Prema podacima US Elections Projecta – do 3.11., poštom ili osobno je glasovalo ukupno 99,657,079 birača. Od toga ih je osobno glasovalo njih 35,720,830, a poštom je to pravo iskoristilo 63,936,249 birača. Još uvijek nije pristiglo 28,212,749 glasova ljudi koji su zatražili svoje glasačke listiće poštom. To ne znači nužno kako će i oni glasovati – dio njih će glasovati na uobičajenim biračkim mjestima 3.11., a u tom će se slučaju njihovi glasovi poslani poštom jednostavno poništiti. To je samo jedan od niza različitih posebnosti američkog izbornog sustava za predsjednika.
Neke savezne države (Arizona, Kalifornija, Colorado, Florida, Iowa, Kansas…) već objavljuju i postotak onih koji su glasovali na temelju svoje stranačke registracije. Pa je tako od trenutno prikupljenih i objavljenih podataka – od 48,750,231 birača – njih 45% (21,933,227) su registrirani demokrati, a 30.5% (14,888,110) su republikanci.
Prvi rezultati samog glasovanja na dan izbora su već poznati.
Moguća rekordna izlaznost
Uspoređujući brojku od gotovo 100 milijuna glasača koji su to pravo iskoristili i prije samog dana izbora s brojkom ukupnog broja birača koji su glasovali na izborima 2016. godine – riječ je o 72.3% glasova koji su već poslani i zabilježeni od ukupnog broja svih glasova iz 2016. kada je na izbore izašlo 136,669,276 birača. Po svemu sudeći, predsjedničke izbori 2020. godine u Americi mi mogla obilježiti rekordna izlaznost.
